Na današnji dan 17. kolovoza 1990. u okolici Knina počela je otvorena oružana pobuna Srba poznata pod imenom Balvan revolucija. Tog dana prvi puta su se na cestama u dalmatinskom zaleđu pojavile barikade uz prisutnost naoružanih osoba. Promet u Hrvatskoj od juga prema sjeveru bio je prekinut na tim mjestima.
Bio je to uvod u Domovinski rat i otvorenu agresije Srbije i JNA na Hrvatsku.
Što je Balvan revolucija?
Balvan revolucija je naziv za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA. Naziv je dobila po tome što su je karakterizirale cestovne barikade, napravljene od balvana i velikog stijenja, koje su se pojavile 17. kolovoza 1990. godine u okolici Knina.
Balvan revolucijom nanesena je velika ekonomska šteta gospodarstvu Hrvatske zatvaranjem prometnica i prekidom špice turističke sezone. Također je narušen teritorijalni integritet, jer je prekinut tok prometnica, što je pokazivalo da Hrvatska nije bila sposobna svojim redarstvenim snagama i pravnim aparatom održati državni poredak tom području.
Prometne komunikacije južne Hrvatske sa sjevernom Hrvatskom tim su činom prekinute, budući da hrvatskim vozilima nije bio dopušten prolaz, niti brojnim inozemnim turistima, koji su bili sekundarna meta ove pobune. Računalo se da će poremećaj glavnih prometnih veza, prouzročiti rastrojstvo političkog i demokratskog života Republike Hrvatske. Promet je bio otežan i moralo se ići u skuplje i dulje obilaske, a turisti, zastrašeni ovakvim stanjem, prekidali su ljetovanje i ubrzano napuštali Hrvatsku.
Neposredni je cilj bila priprema za trajnu okupaciju dijela hrvatskog teritorija, stavljanjem istog pod pobunjenički nadzor odnosno izdvajanjem istog prostora iz ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske.
