Tijekom Domovinskog rata svoje živote za obranu, čast i budućnost Domovine položila su pedeset tri pripadnika 111. pješačke brigade Zmajeva iz Rijeke. Njima i njihovim obiteljima dugujemo vječnu zahvalnost na uzvišenoj žrtvi svog života.
Slavna 111. brigada Zbora narodne garde, odnosno Hrvatske vojske iz Rijeke, poznatija kao “Zmajevi”, utemeljena je 2. srpnja 1991. godine. Za nadnevak osnivanja uzima se dan, za vrijeme trajanja desetodnevnog rata u Sloveniji, kada je jedan dio tada ustrojenog Krčkog bataljuna 111. brigade zauzeo položaje na osiguranju Zračne luke Rijeka na otoku Krku kako bi se spriječio mogući desant. Nekoliko dana kasnije, po zapovijedi predsjednika Franje Tuđmana i službeno je potvrđeno formiranje.
Brigada je prošla mnoga bojišta, a najveći trag ostavila je na jednom od najtežih – u Lici.
U riječki MUP se prijavljivao velik broj dragovoljaca koji su htjeli braniti domovinu, naročito nakon »krvavog Uskrsa« na Plitvicama. Već u lipnju 1991. u potpunosti je ustrojena buduća brigada. Motorizirana prva bojna brojila je tada sedamsto trideset ljudi sa samostalnom četom.
Dana 27. siječnja 1991. g. na riječkom Korzu je održan prosvjed protiv prijetnji tadašnje JNA Hrvatskoj, a u MUP-u počinju u strogoj tajnosti pripreme za formiranje policijskih četa. Osnivanjem Zbora narodne garde 10. travnja, dio je redarstvenih snaga MUP-a stavljen pod Ministarstvo obrane, a u Rijeci se 8. travnja formirala pri MUP-u specijalna jedinica policije nazvana “Ajkule”.
U lipnju 1991. general Marijan Čad, kao zapovjednik 13. (riječkog) korpusa JNA prosvjeduje pismom protiv prikazivanja vojske kao opasnosti za hrvatske građane. Taj 13. korpus bio je lociran na riječkom području i sastavljen od više brigada i pukova. U mirnodopskoj formaciji imao je najviše 5000 vojnika i starješina, a zapovjednici su bili uglavnom srpske nacionalnosti, uz nešto Makedonaca i ostalih. Hrvata je bilo samo 9 u starješinskom kadru.
Za vrijeme trajnog zasjedanja Sabora, njegovog šestog dana 25. lipnja 1991. g. donijeta je Ustavna odluka o samostalnosti i suverenosti kojom je Hrvatska proglašena samostalnom državom. Istoga je dana današnja Slovenija na temelju plebiscita proglasila neovisnost od SFRJ. To je bio razlog za pokretanje agresije JNA i uslijedili su pokreti tenkova iz slovenskih i hrvatskih vojarni na zapadne slovenske granice.
Od dana osnivanja do danas u bojnim je djelovanjima svoje živote položilo na oltar domovine pedeset i tri bojovnika, a ranjena su dvijestoosamdeset i dva pripadnika 111. brigade.
Odlikovana je Redom Nikole Šubića Zrinskog za iskazano junaštvo njezinih pripadnika u Domovinskom ratu.
* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
