26. listopada 1747. rođen Ivo Jarnović – hrvatski Mozart

Jarnovićev život imao je znatnih sličnosti s Mozartovim. Pripadali su sličnom glazbenom stilu, a obojica su mnogo putovala po Europi. Dapače, Jarnović je posjetio čak veći dio Europe od Mozarta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Amadeus primjerice nikada nije bio u Rusiji, gdje je Jarnović držao jedno vrijeme čak i uglednu poziciju prvog violinista moćne carice Katarine Velike.

Na današnji dan 26. listopada 1747. rođen je skladatelj i violonist Ivan Mane Jarnović, čije se razdoblje življenja uvelike poklapa s dobom slavnog Wolfganga Amadeusa Mozarta. Bilo je to doba klasicizma u glazbi (Haydn – Mozart – Beethoven), i do danas je ostalo jednim od najcjenjenijih razdoblja stvaralaštva u čitavoj povijesti glazbe.

Ivan Jarnović rođen je u Palermu na Siciliji, a podrijetlom je iz dubrovačkog kraja. Otac mu je izgleda bio putujući kazališni djelatnik, a u to doba je kazališno zanimanje značilo stalnu promjenu mjesta boravka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Djetinjstvo maloga Ivana Jarnovića stoga je, po svemu sudeći, bilo ispunjeno stalnim selidbama iz mjesta u mjesto. Violinu je, prema predaji, učio kod A. Lollija, vjerojatno između 1760. i 1770. u Stuttgartu.

Poznato je da je od 1769. boravio u Parizu, gdje je nastupao s velikim uspjehom.

Godine 1779. postao je koncertnim majstorom dvorskoga orkestra princa Friedricha Wilhelma II. u Berlinu. Nakon toga Jarnović je mnogo putovao po Europi, održavajući koncerte po Njemačkoj, Austriji, Poljskoj, Švedskoj i Rusiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jedno vrijeme bio je čak i u službi ruske carice Katarine Velike, na njenom dvoru u Petrogradu.

Zbog svoje virtuoznosti i genijalnosti bio je uspoređivan sa slavnim austrijskim genijem.

Nakon izbijana Francuske revolucije, Jarnović odlazi u London, gdje je također postao slavan kao violinski virtuoz, skladatelj i dirigent. Krajem 1802. ponovno odlazi u rusku carsku prijestolnicu Petrograd u kojem je sljedeće godine i umire.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Doživio je svega 57 godina života što je ipak više od Mozarta, koji je umro već u 36. godini.

Prema Jarnovićevu životu napisao je Gustave Desnoiresterres-Le Brisoys roman Jarnowick (2 sv. Pariz 1844.), a Édouard Monnais (pseudonim Paul Smiths) novelu Une Leçon de Jarnovich (u djelu Scènes de la vie d’artiste. Pariz 1884.).

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.