Afera Zambija: Vučemilović za jačanje državnih mehanizama, Kekin za svoje prijatelje, a što je radila Vlada?

mreži
Foto: Montaža Narod.hr / snimka zaslona / HRT

U emisiji “U mreži Prvog” na Hrvatskom radiju u četvrtak su su tri sugovornice, ocjenjujući okolnosti i posljedice suđenja u Zambiji hrvatskim posvojiteljima djece iz Konga, ukazale na ulogu države u tom slučaju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U razgovoru su sudjelovale državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža-Nikolić i dvije saborske zastupnice, članica Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović i Možemo Ivana Kekin. Vesna Vučemilović je predsjednica saborskog odbora za obitelj, mlade i sport, a Ivana Kekin članica je tog odbora.

Vlada ipak nije odustala od zakonskih promjena

Državna tajnica Šimundža-Nikolić otkrila je da vlada ipak priprema zakona o međunarodnom privatnom pravu, koje je ministar Ivan Malenica nedavno najavio, ali u najavljenom roku ništa nije poduzeo. Podsjetila je da se tim zakonom ne uređuje samo posvojenje, nego priznavanje odluka druge države koje se odnose na posvojenje. Također je otkrila kako je u međuvremenu uključeno i Ministarstvo obitelji s ciljem razrade pravila o registru posvojitelja.

>Vlada se ekspresno oglasila o presudi iz Zambije: Pitanja bez odgovora i propusti u ovih šest mjeseci

Istodobno je naznačila kako je vlada cijelo vrijeme suđenja bila vrlo intenzivno uključena u slučaj. Znatan dio vlade, rekla je, međuresorno je djelovao na diplomatskoj razini. Time je zapravo dala odgovor koji se nametao cijelo vrijeme, na koji način i u kojoj mjeri vlada sudjeluje u “slučaju Zambija”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Državna tajnica nije otkrila što je sve vlada poduzimala, ali činjenica da je djelovala “međuresorno” svjedoči o tome da je u slučaj bilo uključeno više ministarstava i da su korišteni diplomatski kanali kako bi se utjecalo na čimbenike u Zambiji, moguće i u Kongu.

Je li vlada u mreži slučaja Zambija?

Vlade u ovakvim slučajevima imaju na raspolaganju niz mogućnosti, formalnih i neformalnih, od pružanja konzularne podrške vlastitim građanima, preko diplomatskih pritisaka, izravnih ili uz pomoć međunarodnih struktura, primjerice Europske unije, pa sve do izravnih pritisaka. Takvi postupci rijetko iziđu na svjetlo dana.

Valja pretpostaviti da se hrvatska vlada u tom kontekstu pridržavala odgovarajućih uzusa, ali se istodobno nameće pitanje koji je bio motiv, osim nužnog zastupanja interesa vlastitih građana pred inozemnim institucijama, za tako snažan angažman vlade. Jesu li vladini predstavnici u svakom pojedinačom slučaju kontakata s inozemnim čimbenicima dosljedno zastupali norme i vrijednosti koje su na snazi u Hrvatskoj?

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Afera Zambija: Legalizaciju isprava iz Konga zaobišli i uhićeni i hrvatski sudovi iako postoje jasne upute

Hrvatski građani bili su optuženi pred sudom u Zambiji za trgovinu djecom, naposljetku su oslobođeni uz pravnu podršku Republike Hrvatske koju im je ona dužna pružiti. No, izjava državne tajnice upućuje na to da angažman vlade nije bio ograničen samo na pravnu podršku.

Široka državna akcija?

“Međuresorno” djelovanje, činjenica da je ministar Malenica tri puta razgovarao sa zambijskim kolegom, a napose da su vladini predstavnici “pisali određena pisma u kojima se odnosi postupak te potencijalni svjedoci iz Hrvatske”, o čemu je govorila državna tajnica Šimundža-Nikolić, upućuju na široku državnu akciju s ciljem usmjeravanja slučaja. Uzgred, što znači opaska o potencijalnim svjedocima? Odnosi li se ona možda na Ivana Pernara, koji je svjedočio u postupku, ili pak, kad se spominje izraz “potencijalni”, na druge moguće svjedoke? Ako jest, o čemu su oni trebali svjedočiti i u kojem je kontekstu vlada bila umiješana u njihovu moguću ulogu?

“Mislim da je to sve skupa koristilo, jer da nije bilo stalne diplomatske uloge, pojašnjavanja i ohrabrenja, ovo bi se ipak oduljilo i ne znam kako bi završili”, rekla je državna tajnica Šimundža-Nikolić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izraz “ohrabrenje” u diplomatskom rječniku obično se ne odnosi na izvorno značenje te riječi, nego se najčešće koristi u kontekstu pritiska. Naposljetku, opaskom o tome da ne zna “kako bi završili”, državna tajnica naknadno ukazuje na mogućnost da je suđenje moglo i drugačije završiti da se nije umiješala Hrvatska vlada svojim “međuresornim” djelovanjem. U kolikoj su se mjeri službeni predstavnici Republike Hrvatske upetljali u mrežu “slučaja Zambija”?

>Afera Zambija: Ministarstvo pravosuđa odustalo od zakonskih izmjena kojim bi se utvrdila obveza dokazivanja ispravnosti stranih isprava

Osmero hrvatskih državljana bilo je optuženo za trgovinu djecom, naposlijetku su proglašeni nevinima, ali hrvatska javnost još uvijek ne zna je li točno da kongoanski i zambijski zakoni doista zabranjuju neke postupke tih osoba za koje se zna. Primjerice, mogu li transrodne osobe posvajati djecu iz Konga, jesu li platili za djecu, kao i brojne druge pojedinosti.

Složne u potrebi djelovanja, ali s različitim motivima

Sve tri sugovornice u emisiji složile su se da je potrebno reformirati pravni sustav kako u budućnosti ne bi dolazilo do sličnih slučajeva, ali su se razilazile u motivima te reforme.

Zastupnica Možemo Ivana Kekin naznačila je kako ju je slučaj osobno pogodio, očito zbog bliskosti s nekima od umiješanih osoba, rekavši kako neće biti posve mirna dok ne bude sigurna da su se vratili. Iz njezina izlaganja proizlazi da su osobe kojima je bilo suđeno jedine žrtve, a sudbina djece, posebno uključujući razdoblje od trenutka kad su dana na posvojenje do okončanja suđenja, ovdje nije bila u središtu pozornosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rekla je kako su neke stranke stigmatizirale posvojitelje i djecu koja su već u Hrvatskoj, posebice spomenuvši Hrvatske suvereniste, spomenuvši kako se insinuiralo da je riječ o kupnji djece. Vesna Vučemilović odgovorila joj je da je njezin istup rezultat neznanja, jer vrlo rijetko sudjeluje na sjednicama saborskog odbora za obitelji, mlade i sport, kojega je članica. Ustvrdila je da zastupnica Kekin nije upoznata s brojnim detaljima, a kao primjer spomenula je činjenicu da je među posvojiteljima djece iz Konga samo jedan bračni par u registru posvojitelja.

U čijoj je mreži država?

Mjerama zaštite državnog poretka štite se i građani. Sugovornice su se složile da u poretku postoje nedostatci pravne naravi koje bi se trebalo ispraviti odgovarajućim zakonskim izmjenama. Međutim, posebno kad je riječ o dvjema zastupnicama, Vesni Vučemilović i Ivani Kekin, razlike su postale vidljive glede motiva intervencija u pravni poredak. Dobio se dojam da zastupnica Vučemilović poziva na jačanje pravne države u svrhu zaštite svih građana, dok zastupnica Kekin stavlja naglasak na zaštitu pojedinaca iz vlastitog političkog okružja i nametanje njihova svjetonazora.

A što se tiče uloge vlade u slučaju u posljednjih nekoliko mjeseci s naglaskom na komunikaciju s državnim strukturama u Zambiji, u tom pogledu nameću se pitanja koja će po svemu sudeći i dalje ostati otvorena.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.