Agronomski fakultet u Zagrebu koji je od zaposlenika fakulteta prošlog mjeseca tražio da pohađaju radionicu za ravnopravnost spolova, napokon je, nakon našeg inzistiranja, odgovorio na upit Naroda.hr o cijeni te radionice. Tri radionice o rodnoj ravnopravnosti održala je lezbijska udruga LORI zajedno s SOS Rijeka – Centar za nenasilje i ljudska prava.
Naime Narod.hr je ranije poslao upit Agronomskom fakultetu o razlogu održavanja radionice o rodnoj ravnopravnosti. Pitali smo ih da nam potvrde je li istina da su radionice uvjet za pristup EU fondovima te koliko im je zaposlenika pristupilo. Pitali smo ih i kako su došli do udruge LORI koja ih održava te kolika je bila cijena radionice, no nismo dobili zadovoljavajući odgovor. Zbog šturog odgovora koji su nam poslali tražili smo nadopunu odgovora.
Možda će vas zanimati
Agronomski fakultet tražio od zaposlenika da idu na radionicu lezbijske udruge Lori, u protivnom nema EU novca!
Narod.hr došao je u posjed e-maila Agronomskog fakulteta u kojemu se od zaposlenika traži da pohađaju radionicu za ravnopravnost spolova.
Kolika je cijena radionice o rodnoj ravnopravnosti?
Agronomski fakultet u svom odgovoru na upit o cijeni radionica rodne ravnopravnosti navodi da je ukupna cijena triju predavačica iz lezbijske udruge LORI i SOS Rijeka – Centar za nenasilje i ljudska prava bio 1.861,60 EUR.
U odgovoru navode da su tri predavačice dugogodišnje i iskusne stručnjakinje. Tvrde da su im plaće isplaćene iz sredstava koja se izdvajaju iz svih projekata koji se provode na Agronomskom fakultetu. Financirani su, navode, i sredstvima EU predviđenih za projekte kojima je cilj promicanje rodne ravnopravnosti.
”Cijena radionica u skladu je s uobičajenim cijenama radionica toga tipa, svaku radionicu provode tri dugogodišnje i iskusne stručnjakinje iz dviju udruga koje u svom redovnom radu provode edukacije o rodnoj ravnopravnosti.
Ukupni iznos za tri edukatorice u tri cjelodnevne radionice uključujući putne troškove te troškove smještaja bio je 1.861,60 EUR. Taj je trošak isplaćen iz sredstava koja se izdvajaju iz svih projekata koji se provode na Agronomskom fakultetu, a financirani su sredstvima EU, te koja su namijenjena, između ostaloga, i za ostvarivanje ciljeva rodne ravnopravnosti koje EU propisuje da svaki projekt mora navesti u svojoj prijavi i planu provedbe”, napisali su.
Što su nam ranije napisali?
Ranije je Agronomski fakultet vješto izbjegao navesti cijenu radionica rodne ravnopravnosti. Naprotiv naveli su da je cijena radionica u skladu s uobičajenim cijenama radionica tog tipa, kao da bi svi već trebali biti upoznati s uobičajenim cijenama. Naveli su i da radionicu održavaju tri stručnjakinje za pitanja rodne (ne)ravnopravnosti.
”Cijena radionica u skladu je s uobičajenim cijenama radionica toga tipa, svaku radionicu provode tri dugogodišnje i iskusne stručnjakinje iz dviju udruga koje u svom redovnom radu provode edukacije o rodnoj ravnopravnosti”, napisali su ranije.
Tri razloga zbog kojih Agronomski fakultet provodi radionice rodne ravnopravnosti
U prethodnom odgovoru Agronomski fakultet većinu svog odgovora bazirao je oko problema neravnopravnosti između muškaraca i žena u institucijama poput navedenog fakulteta. Istakli su važnost stvaranja atmosfere u radnom okruženju koja bi isključivala svaki oblik uznemiravanja i diskriminacije na temelju spola (uglavnom ženskog).
Agronomski fakultet nadalje spominje kako je 2022. donio Plan rodne ravnopravnosti 2022.-2026. koji je usvojen na Fakultetskom vijeću. Prema njemu je Agronomski fakultet dužan provoditi kontinuirane aktivnosti s ciljem povećanja rodne ravnopravnosti. Jedna od tih aktivnosti upravo je edukacija o rodnoj ravnopravnosti, navode u odgovoru.
Kao treći razlog održavanja radionice naveli su statističke podatke i znanstvena istraživanja. Ona pokazuju da rodna ravnopravnost navodno nije postignuta u potpunosti niti u najrazvijenijim europskim zemljama.
Ovaj treći razlog je najbizarniji jer upravo Agronomski fakultet ima veći broj zaposlenih žena nego muškaraca, o čemu je Narod.hr ranije pisao. Ovdje moramo u kontekst uzeti činjenicu da ispod priče oko rodne ravnopravnosti Agronomski fakultet provlači navodnu slabu zastupljenost žena u institucijama poput navedenog fakulteta.
Ako bismo striktno gledali pojam rodne neravnopravnosti, muškarci bi bili prilično diskriminirani u odnosu na žene u slučaju Agronomskog fakulteta. Osim ako se dio zaposlenih žena ne samoidentificira kao muškarac, u tom slučaju bismo mogli govoriti o nekakvoj rodnoj ravnopravnosti.
Možda će vas zanimati
Kada je i kako Hrvatska dopustila rodnu ideologiju kao uvjet za novac za znanstvena istraživanja?
Programi EU obuhvaćaju određene smjernice i prioritete, a kao jedan od nezaobilaznih prioriteta je i onaj koji se tiče rodne ideologije.
Za pristup EU fondovima potrebno je dostaviti rezultate i postignuća radionica o rodnoj ravnopravnosti
Nadalje Agronomski fakultet pojašnjava kako je rodna ravnopravnost jedna od temeljnih vrednota Europske unije. Navode da EU već godinama, što uključuje i planove za budućnost, sustavno radi na promicanju i jačanju rodne ravnopravnosti u društvu. U odgovoru su nam dostavili i recentni dokument Europske unije ”Strategije rodne ravnopravnosti Europske unije za razdoblje 2020.-2025.”
Prema ovom dokumentu EU provodi mjere kako bi se povećala rodna ravnopravnost. Jedan od mehanizama koji se u tu svrhu uvode, provođenje je planova rodne ravnopravnosti unutar javnih institucija. Što podrazumijeva i praćenje provode li se, te s kojim učinkom, navode u svom odgovoru.
Kao odgovor na upit o tome jesu li dotične radionice uvjet za pristup EU fondovima, nisu odgovorili izravno. Navode kako će se rezultati i postignuća radionica morati ”podastrijeti za sve aktivnosti koje se financiraju javnim sredstvima Europske unije. Time rodna ravnopravnost postaje dio standarda djelovanja javnih institucija u području znanstveno – istraživačkoga rada”, napisali su.
>Rodna ideologija ušla na Sveučilište u Rijeci: Udžbenik iz rodnih studija financirala Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva
Uprava Agronomskog fakulteta zatražila je usluge lezbijske udruge Lori tvrdeći da imaju mnogo iskustva po pitanju edukacije o rodnoj ravnopravnosti
Radionici je pristupilo 75 osoba (od ukupno 424 zaposlenih). Na upit kako je Agronomski fakultet došao do lezbijske udruge LORI koja je održavala radionicu nisu rekli. Ono što navode jest da je udruga iskusna i da već 20 godina provodi edukacije o rodnoj ravnopravnosti. Navode i da je njihovu uslugu zajedno s uslugom SOS Rijeka zatražila Uprava Agronomskog fakulteta koju je onda odobrilo Povjerenstvo za rodnu ravnopravnost navedenog fakulteta.
Cijeli odgovor Agronomskog fakulteta zajedno s poveznicama o dokumentima EU-a o rodnoj ravnopravnosti koje su nam dostavili:
Agronomski fakultet govori o spolnoj (ne)ravnopravnosti pod pojmom rodne (ne)ravnopravnosti, no razlika je bitna
Radionice koje je održavala lezbijska grupa LORI iz Rijeke i SOS Rijeka nose naziv ”radionica/e rodne ravnopravnosti”. Pojam roda se razlikuje od spola. U ovom kontekstu to znači da nije riječ samo o neravnopravnosti muškaraca i žena, što god to značilo, nego da u tu skupinu ulaze i ”transrodne” osobe.
>Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova: Dr. Vukušić nije diskriminirao kad je rekao transrodna žena nije žena
Pogledajte ovu objavu na Instagramu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
