Akademija pravnih znanosti Hrvatske svoju Izjavu o stanju pravnog sustava Republike Hrvatske nakon ulaska u članstvo EU uputila je Hrvatskom saboru, Predsjedniku RH, Vladi i sudbenoj vlasti jer smatra da nije osigurana pravna sigurnost i vladavina prava te da su zbog toga nastali problemi koji se moraju otkloniti.
Željko Horvatić, predsjednik Akademije pravnih znanosti Hrvatske, pojasnio je kako je u Hrvatskoj došlo do nevjerojatne pravne nesigurnosti te kako ona nije odlika usuglašenih država članica Vijeća Europe. “Kod nas je pravna nesigurnost postala rezultatom – ne samo našim pogreškama donošenju propisa prije, nego i tijekom i nakon pristupanja EU”, zaključio je ocijenivši kako pravnu nesigurnost se mora eliminirati katalogiziranjem propisa i njihovim međusobnim usuglašavanjem.
Horvatić je objasnio kako izjava APZH-a nije samo kritika, nego je istovremeno konstatacija stanja koje može nanijeti veću štetu nego što je do sada svima nama kao građanima Republike Hrvatske i Europske unije i državi članice EU.
“Tu štetu se može otklanjati postupno, promišljeno, mirno i znanstveno argumentirano na nezavisni autonomni pogled lišen političkih ambicija jer znanstvenost ne trpi politiku”, istaknuo je te dodao kako Akademija nudi pomoć u kojoj će se sve obuhvatiti strpljivo i vremenski ograničeno na prvih 6 mjeseci projekta te 2 godine minimalno, a 3 maksimalno konačnog rješenja sređivanja pravnog sustava Republike Hrvatske.
Željko Horvatić pojasnio je kako je Europska unija zadovoljna našim pregovorima i usuglašavanjem, ali Akademija nije – nismo bili dovoljno pripremljeni i danas se vidi da je usuglašavanje išlo po pojedinim resorima.
“Kako je moguće da iz zakonodavnog tijela jedne suverene države kao što je Republike Hrvatska izađu u roku tri dana 2 različita zakona, iz dva različita područja koja su u međusobnoj suprotnosti u nekoliko članaka”, istaknuo je ocijenivši kako je daljnji problem što pravna nesigurnost izravno odnosi na redukciju ustavnog načela vladavine prava.
Pojasnio je kako ustavni princip vladavine prava ne podnosi pravnu nesigurnost – takva situacija zahtjeva promjenu, revidiranje.
“Nedomišjenost, teorijska nedorađenost i praktička neprovedivost jedan je od glavnih generatora hrvatskog pravnog sustava što dovodi i do financijskih problema i do financijskih rezultata u negativnom smislu koji koštaju Hrvatsku državu u milijardama”, zaključio je.
Pojasnio je kako ne možemo biti zadovoljni pravnim sustavom koji bez Europske unije sam sebe ruši.
Derenčinović: Pravni sustav probijen na čitavom nizu mjesta
Davor Derenčinović profesor s Pravnog fakulteta u Zagrebu istaknuo je kako su znanstveni radovi sa skupa objavljeni u Godišnjaku u dva broja 2013. i 2014. godine te su bili rano upozorenje za nedosljednosti, neustavnost pojedinih propisa, praksu donošenja zakon, neuključivanje pravnih eksperata u radna tijela ministarstava.
“Dojma sam da smo od početka pregovora mi kao država pristupili tomu poslu kao da je to tehničko pitanje – posao usklađivanja nije bio samo tehnički proces, najavom strateškog cilja da moramo pod svaku cijenu ući u EU zapravo smo oslabili svoju pregovaračku poziciju i poziciju svog vlastitog pravnog sustav koji je probijen na čitavom nizu mjesta”, ocijenio je Derenčinović.
Istaknuli su u svojoj izjavi kako je tijekom proces usklađivanja donesen velik broj zakona i drugih propisa po hitnom postupku, često kad to i nije bilo potrebno. Ustav, zakoni i drugi propisi mijenjali su se i još uvijek se mijenjaju prebrzo bez dovoljne stručne i javne rasprave i pripreme, što šteti pravnoj sigurnosti i predvidivosti.
Nedomišljati novih propisi, teorijski nedorađeni i praktično neprovedivi, jedan od glavnih generatora krize hrvatskog pravnog sustava
“Usklađivanje s europskom pravnom stečevinom nerijetko je korišten, bez pravih argumenata, i kao izgovor za zadiranje u tzv. sistemsko zakonodavstvo (npr. kazneno, obiteljsko, upravno) i donošenje novih propisa čija je nedomišljenost, teorijska nedorađenost i praktična neprovedivost jedan od glavnih generatora krize hrvatskog pravnog sustava”, ocijenili su iz Akademije.
Pojasnili su kako je nemali broj direktno prevedenih normi glomazan, norme nisu jasne niti su izražene u duhu hrvatskog jezika te su teško razumljive. Nedosljednom primjenom hrvatskog pravnog nazivlja osiromašen stručni pravni i standardni hrvatski jezik.
Akademija smatra da je hrvatska javna uprava od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju postala odgovorna za primjenu ne samo domaćih propisa, nego i zajedničke europske stečevine, stoga ističu važnost ulaganja napora da se njezin kapacitet za zakonitu i pravilnu primjenu ojača nizom mjera pravne, organizacijske, obrazovne i funkcionalne prirode.
Koprić: Nudimo Vladi, predsjedniku, Hrvatskom saboru svoju ekspertizu – svima koji su politički odgovorni za stanje u zajednici da nas iskoriste za dobrobit građana
“Svrha ove izjave je da upozorimo građane da smo sada u jednoj novoj situaciji – nudimo Vladi, predsjedniku, Hrvatskom saboru svoju ekspertizu – svima koji su politički odgovorni za stanje u zajednici da nas iskoriste za dobrobit građana”, istaknuo je Ivan Koprić predsjednik Znanstvenog vijeća APZH-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
