Akademik Kusić: HAZU je uz Katoličku crkvu najveći čuvar nacionalnoga identiteta

Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU) u posljednje se vrijeme ‘pita’ za stajališta o aktualnim pitanjima hrvatskoga društva, a Akademija na ta pitanja šalje poruku jedinstva nacije i staloženosti, istaknuo je u petak predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić na svečanoj sjednici HAZU na kojoj je u atriju palače Akademije proslavljen njezin dan i dodijeljene Nagrade HAZU devetorici istaknutih znanstvenika i umjetnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nagrade za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2015. godinu primili su – za područje društvenih znanosti prof. dr. Mirjana Polić Bobić za knjigu “Kalifornijski zapisi oca Ferdinanda Konšćaka iz Družbe Isusove”, koju je objavila Hrvatska sveučilišna naklada, a za područje prirodnih znanosti i matematike prof. dr. Eduard Marušić-Paloka i dr. Tvrtko Krobar.

Marušić-Paloka dobio je nagradu za rad koji daje teorijsko opravdanje matematičkoga modela toka kroz tanko područje, koji je objavljen u nizu od 11 članaka objavljenih u periodu od zadnjih pet godina u prestižnim međunarodnim časopisima, među kojima je i “Journal of Non-Newtonian Fluid Mechanics”, a Korbar za rad koji je, istaknuto je u obrazloženju, “svojevrsni – iako ne nipošto i konačni vrhunac njegova istraživanja Jadranske karbonatne platforme, a ujedno i za znatan prinos svjetskoj geoznanosti”.

Laureatkinja u području medicinskih znanosti je dr. Lovorka Grgurević za znanstveni doprinos izuzetnoga značenja objavljen u znanstvenom radu (Grgurević L. et al. Journal of American Society of Nephrology 22 : 681-692, 2011) za otkriće BMP1 enzima u cirkulaciji bolesnika s kroničnom bolesti bubrega koji uzrokuje stvaranje fibroznoga tkiva te ubrzava gubitak bubrežne funkcije. Time je dokazala da je cirkulirajući BMP1 enzim nova ciljna molekula za razvoj prvoga lijeka protiv stvaranja fibroznoga tkiva kod kroničnih bolesti čovjeka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za područje filoloških znanosti nagradu je dobio dr. Bojan Marotti za djelo “Značenje nadslovaka u Vitezovićevu Lexiconu” (ArTresor, Zagreb, 2013.), a za područje književnosti nagrađen je prof. dr. Antun Česko za knjigu “Za Kranjčevića. Od arhivacije do kanonizacije” (Matica hrvatska – ogranak Dubrovnik, Zagreb, 2015.).

Laureat za područje likovnih umjetnosti je dr. Dragan Damjanović za izložbu “Herman Bollé -graditelj hrvatske metropole”, za područje glazbene umjetnosti prof. dr. Davorin Kempf za djelo “Simfonijski stavak za orgulje i orkestar”, u izdanju Muzičkog informativnog centra, 2015.

Za područje tehničkih znanosti nagrađen je prof. dr. Dragan Kovačević za djela nastala u razdoblju od 2011. do 2015. među kojima se posebno ističe njegova recentna knjiga “Tehnologija kulena i drugih fermentiranih kobasica” (Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Osijek, 2014.) jedinstveno djelo na nacionalnoj razini iz područja unapređenja tehnologije, kvalitete i sigurnosti tradicionalnih mesnih proizvoda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U ime nagrađenih zahvalila je prof. dr. Mirjana Polić Bobić istaknuvši kako “nagrađeni ovu nagradu shvaćaju i kao priznanje da na onim mjestima koja zauzimamo u našim matičnim ustanovama, koje nam pružaju mogućnost znanstveno-istraživačkog i umjetničkog rada, služimo domovini pridonoseći njezinu boljitku”. Izrazila je i nadu da će nagrađeni radovi u budućnosti pronaći dodatnu potvrdu u istraživanjima i postignućima kojima će poslužiti kao polazište ili nadahnuće. Jer, dodala je, “kao što smo mi gradili tamo gdje su naši prethodnici stali, i na tome im ovom prigodom treba odati priznanje i iskazati zahvalnost, tako se nadamo da ćemo svojim radom, kao istraživači i učitelji, uspjeti poučiti i nadahnuti mlade koji se odluče za samozatajni, strpljivi i mukotrpni put znanstvenika i umjetnika daleko od svijeta publiciteta i moći na kojemu valja prevladati i trenutke kolebanja – a upravo je zato i i vrijednost ove nagrade nemjerljiva”.

Predsjednik HAZU – Akademija je uz Katoličku crkvu najveći čuvar nacionalnoga identiteta

Akademik Zvonko Kusić ustvrdio je kako je HAZU, uz Katoličku crkvu, najveći čuvar hrvatskoga identiteta, te da tu tu zadaću nastavlja i dalje izvršavati kroz svojih devet razreda, 25 znanstveno-istraživačkih jedinica, od kojih je 12 izvan Zagreba, 18 znanstvenih vijeća, 22 odbora, šest muzeja, Knjižnicu i Arhiv. Svoju želju i namjeru da bude što otvorenija društvu, HAZU nastavlja provoditi i ove godine kada je, izvijestio je akademik Kusić, samo u prva četiri mjeseca bilo 89 događaja, HAZU se očitovao i o haaškoj presudi zločincu Vojislavu Šešelju, a kroz predavanja četvrtkom u Knjižnici HAZU nastavlja važan dijalog s društvom o svim relevantnim pitanjima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kad je pak riječ o planovima, predsjednik je najavio kako će HAZU 12. svibnja birati nove članove i to do 17 redovitih, do devet dopisnih i 12 članova-suradnika. Nakon tih izbora HAZU će, istaknuo je, pristupiti sistematskoj evaluaciji izbora novih članova, planira se dovršenje velikoga projekta “Hrvatska i Europa”, a prioriteti će biti suradnja s mladima što je za HAZU od strateške važnosti, kao i suradnja sa svim europskim institucijama kako bi se Hrvatska što bolje pozicionirala u europskome i svjetskome okruženju.

Akademik Reiner: HAZU nadstranački pristupa znanosti, obrazovanju i kulturi

Predsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner u pozdravnim je riječima napomenuo kako na svečanosti istupa u dvostrukome svojstvu – kao član HAZU i kao predsjednik Hrvatskoga sabora koji je prije 155 godina prepoznao vizionarske namjere osnivača Akademije đakovačkoga biskupa Josipa Jurja Strossmayera te ocijenio kako HAZU do danas slijedi temeljne Strossmayerove ideje i okuplja najjače umove hrvatskoga društva.

Akademik Reiner pohvalio je predsjednika HAZU akademika Zvonka Kusića što je Akademiju otvorio javnosti koja, ustvrdio je, nadstranački pristupa znanosti, obrazovanju i kulturi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među brojnim uzvanicima na svečanosti bili su i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras i predsjednica Ustavnoga suda Jasna Omejec.

U glazbenome programu nastupili su Orest Shourgot na čuvenoj violini King i Domagoj Gušćić na glasoviru koji su izveli djela Fritza Kreislera “Liebesleid” i “Synkopen”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.