Prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih po županijama kretale su se u ožujku od najnižih 6075 kuna, koliko je zarađivalo oko 23.000 zaposlenih u Virovitičko-podravskoj županiji, do 8593 kune kolika je bila prosječna plaća blizu 340.000 zaposlenih u gradu Zagrebu.
Na zagrebačke plaće utječe i važna činjenica da u Zagrebu radi četiri od deset visokoobrazovanih. Hrvatska ima 275 tisuća zaposlenih s visokom stručnom spremom, od kojih njih 117 tisuća radi u glavnom gradu, piše Večernji list.
Na dnu su s prosječnim plaćama također Vukovarsko-srijemska (47 tisuća zaposlenih) i Brodsko-posavska županija (43 tisuće zaposlenih) s prosječnim plaćama oko 6200 kuna, do njih je sa 6300 kuna Požeško-Slavonska (21 tisuća zaposlenih) te, zanimljivo, Dubrovačko-Neretvanska županija gdje je krajem ožujka bilo zaposleno oko 44 tisuće radnika. Inače, najmanji broj zaposlenih ima Ličko-senjska županija, samo oko 15 tisuća, a njihove su prosječne plaće oko 6500 kuna.
Posao u javnom sektoru i državnoj službi u mnogim je županijama glavno mjesto zaposlenja pa su razlike u prosječnim primanjima manje nego razlike u razvijenosti. Primjerice, Grad Zagreb triput je gospodarski razvijeniji od najsiromašnije Virovitičko-podravske županije, a plaće su u Zagrebu jače 40-ak posto. Nakon Zagreba, po zaposlenosti prednjači Splitsko-dalmatinska županija.
Inače, DZS je ovaj tjedan prvi put objavio podatke o zaposlenosti i plaćama po županijama te će ih ubuduće publicirati četiri puta godišnje. No definicija zaposlenosti prilično je široka, tako da ovi najnoviji podaci gotovo svuda osim u Zagrebu pokazuju nešto veću zaposlenost nego raniji statistički izvori. Zagreb je, primjerice, prema prijašnjim dosta strogim kriterijima i 2019. i 2020. imao oko 407.000 zaposlenih, a prema ovotjednim podacima samo 339.000. No, ta se razlika može pripisati činjenici da najnoviji podatak o zaposlenosti ne pokazuje u kojoj točno županiji ljudi rade, nego imaju li status zaposlene osobe.
Otud vjerojatno i osjetno veći broj zaposlenih u zagrebačkom prstenu nego u ranijim podacima jer mnogi putuju u Zagreb, no ima i obrnutih situacija. Pohvalno je što ćemo ranije nego inače dobivati podatke o zaposlenosti i plaćama na županijskoj razini, no česte metodološke promjene mogu dovesti do zbrke u tumačenju.
