IDS stranka je po mnogočemu neshvatljiva prosječnom hrvatskom građaninu. No, nije to (samo) stvar politike. Riječ je, zapravo, o percepciji Istre kao dijelu Hrvatske čiji se imidž, između ostaloga, svrstava i uz grčevito odupiranje pripadanju državi u kojoj se nalazi.
No, je li uistinu tako?
IDS – prvenstveno regionalna stranka
Istarski Demokratski Sabor (tal. Dieta Democratica Istriana) stranka je čija je inicijativa za osnivanjem krenula krajem 1989. godine, a sam njezin osnutak zbio se već u veljači 1990.
Prvi predsjednik IDS-a bio je Ivan Pauletta kojega je nedugo nakon toga zamijenio Elio Martinčić.
Na funkciji predsjednika IDS-a najduže se zadržao Ivan Jakovčić, i to od 1991. do 2014. godine.
Jakovčića na čelu IDS-a nasljeđuje sadašnji župan Istarske županije Boris Miletić.
Od rujna 2021. predsjednik IDS-a je Dalibor Paus.
Stranka je od osnutka bila zagovornik autonomije Istre, a do danas je zadržala snažan regionalni naboj.
Percepcija Istre u ostatku Hrvatske
Istra je radi svoje bogate i specifične povijesti, koju se ne može ukratko sažeti, onaj dio suvremene Hrvatske koji trenutno brani titulu najrazvijenije regije.
Međutim, kroz politiku je (ne)uspješno nastavila nositi teret ranije percepcije o sebi kao regiji s manje hrvatskim nacionalnim identitetom od ostalih.
Posebice se to odnosi na najveći grad na poluotoku – Pulu.
No, činjenice demantiraju manjak otvorenosti Istre prema ostatku Hrvatske.
>Analiza: Parlamentarni izbori iz kuta Istre – hoće li biti iznenađenja?
Već tijekom Domovinskog rata, kao jedina regija koja nije bila zahvaćena ratnim stradanjima, pri čemu je glavnu ulogu odigrao čelni čovjek grada Pule Luciano Delbianco kroz mirne pregovore s JNA, Istra je postala novi dom brojnim prognanicima i izbjeglicama iz drugih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Također, gotovo je nepoznat ili vrlo malo poznat, ali svakako nedovoljno istaknut podatak da je upravo Istra dala najviše dragovoljaca Domovinskog rata.
Stoga je njezin imidž manje domoljubne hrvatske regije, kakav većinom vlada u ostatku Hrvatske, posve pogrešan.
Njega, međutim, potenciraju struje regionalnog IDS-a okrenute lijevim strankama i organizacijama koje u Istri evidentno slabe, baš kao i sama stranka.
Poentiranje na predznaku ‘Istarski’
IDS je kroz desetljeća u brojne svrhe koristio predznak prvog slova naziva stranke.
S jedne je strane time potencirano hranio regionalizam koji je, realno, postojao i prije raspada SFRJ.
No, s druge strane, bio je to siguran put koji im je osiguravao dugotrajan monopolizam na političkoj sceni.
Ipak, pokazalo se da je Istra daleko više od samih aktera političke scene.
U građanima Istre, na koje je IDS računao gotovo linijom manjeg otpora, vremenom je sve više raslo nezadovoljstvo.
Recesija i stranačka iskaznica
Uslijed recesije koja je uzela maha 2008. godine, kada je nezaposlenost svih građana Hrvatske bila na rekordnoj razini s brojem iznad 380 tisuća nezaposlenih građana, ni napredna Istra nije zaostajala za trendom.
Brojni građani okrenuli su se turizmu kao novom, a kasnije i jedinom izvoru zarade.
Mnogi od njih na svojoj su koži osjetili nemogućnost zapošljavanja bez stranačke iskaznice, počevši od niže plaćenih poslova, pa sve do pozicija u državnim i javnim službama.
Rezultati takve politike danas su premreženost IDS-ovim stranačkim kadrovima u jedinicama lokalne samouprave.
Ipak, stvari se malo-pomalo mijenjaju.
Na regionalnoj odnosno županijskoj razini, na čelu je nekadašnji pulski gradonačelnik Boris Miletić.
On je nakon tri gradonačelnička mandata zasjeo u fotelju župana Istarske županije.
Na izborima u ljeto 2021. godine pobijedio je svog suparnika, SDP-ovog kandidata Danijela Ferića s tek 40 glasova razlike.
IDS kao dežurni krivac?
Od recesije 2008., pa nadalje, (mada u realnosti i mnogo ranije), nakupljaju se negativni učinci loših politika.
Time se stvaraju ‘slučajevi’ odnosno propasti brojnih proizvodnih odnosno industrijskih postrojenja diljem Istre.
Jedan od njih je i ‘slučaj’ brodogradilišta Uljanik, zbog kojega mnogi i danas prstom upiru upravo u IDS.
IDS nakon tri desetljeća izgubio Pulu
Slabljenje IDS-a, osobito u najvećem istarskom gradu i administrativnom središtu – Puli, postaje sve očitije.
Nakon tri desetljeća vladavine ove stranke u Puli, nezavisni Filip Zoričić na lokalnim je izborima 2021. u drugom krugu pobijedio IDS-ovu Elenu Puh Belci u utrci za mjesto gradonačelnika.
I sve to unatoč snažnoj medijskoj kampanji koja je u Zoričiću vidjela ‘opasnost’ od skretanja Pule i Istre udesno, pokušavajući pošto-poto zadržati ‘lijevi’ imidž Istre kao projugoslavenske regije koja živi i promovira se tek uz aktivne antifašističke udruge i potomke oficira JNA.
Iako regionalna stranka, IDS je, kroz desetljeća vladavine, stekao naviku ‘dijeliti lekcije’ ne samo ostatku kolega u hrvatskoj politici, već i građanima koji žive izvan Istre.
Premda su svoju politiku dugo vremena njegovali na parolama poput lakoće suživota u multikulturalnosti, usudili su se pojedinci iz IDS-a takve parole ‘svisoka’ slati i u Vukovar.
Iako se pravo bilo Istre može upoznati tek kroz život na tom prostoru, a ne kroz usputne turističke izlete, IDS se potrudio da čak i (po svemu suprotnom) Vukovaru ‘udijeli’ savjet o lakoći ‘naprednog’ suživota.
>Paus: Velika koalicija za IDS je više-manje gotova priča
Od mjesnih odbora do Sabora
U prilog ozbiljnoj krizi i slabljenju IDS-a govore čak i slabiji rezultati na izborima za mjesne odbore u Puli održanima prije mjesec dana, u odnosu na 2020.
I to unatoč tome što je za ove izbore IDS ušao u koaliciju s Istarskim laburistima i Istarskom strankom umirovljenika.
Nekad premoćna stranka zapadne Hrvatske doživljava prepreke i u trenutnoj utrci za saborske stolce.
Potez koji je povukao predsjednik Milanović potaknuo je preslagivanja na ljevici.
Tako je od posve ziheraške, već tradicionalne koalicije s SDP-om na nacionalnoj razini, IDS odlučio izaći na izbore samostalno.
U osmoj izbornoj jedinici, na predstojećim parlamentarnim izborima, iznenađenja su posve izgledna.
IDS će se, da bi o(p)stao u sigurnoj borbi za očekivani broj saborskih mandata, morati nadati daleko boljem rezultatu od gotovo prepolovljenih mjesta u pulskim mjesnim odborima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
