Iz poznatih informacija oko afere Zambija i njezinih protagonista, ali i ostalih slučajeva posvajanja iz DR Konga, a o detaljima su posvojitelji često govorili u medijima, jasno je da je obiteljski zakon te afričke zemlje višestruko izigran. Čijom krivnjom, ostaje za vidjeti nakon što zambijski sud donese presudu, ali i nakon što se provede revizija svih posvajanja iz Konga što je izglasano na saborskom odboru za obitelj. Za vas smo izdvojili dijelove kongoanskog obiteljskog zakona koji se očito izigran kada je riječ o nekim slučajevima posvajanja.
Unatoč velikom broju djece posvojene u Hrvatsku iz Demokratske republike Kongo posljednjih godina, naša država o međudržavnom posvajanju uopće nije vodila računa. Pogledajmo samo stranicu talijanske Vlade.
Oni imaju i komisiju za međunarodna posvajanja koja jasno navodi sve bitne odredbe kongoanskog zakonodavstva. Među njima je i odredba da djecu ne mogu posvajati homoseksualne i transseksualne osobe, no zanimljivo je da ističu i članak kongoanskog zakona koji govori o tome da posvojitelji ne mogu biti samci. tj. da posvojitelji moraju biti u braku najmanje pet godina.
Komisija za međunarodna posvojenja – CAI – središnje je talijansko tijelo u području međunarodnih posvojenja. Na svojim stranicama potencijalnim posvojiteljima za svaku pojedinu zemlju navode aktualno zakonodavstvo te zemlje oko posvajanja.
Navode najbitnije članke kongoanskog obiteljskog zakona (Code de la famille) koji se odnose na posvajanje djece.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Što kaže kongoanski obiteljski zakon?
Iz javno dostupnih podataka, uglavnom izjava za medije koje su davali sami hrvatski posvojitelji djece iz Konga, jasno je da neka posvajanja odudaraju od onog što kongoanski zakon popisuje.
Dok hrvatska policija u suradnji s Uskokom provodi istragu kojom se pokušava rasvijetliti međunarodno posvajanje, a saborski Odbor za obitelj, mlade i sport izglasao je da sva posvojenja djece iz DR Konga trebaju proći reviziju, analizirali smo kongoanski obiteljski zakon.
U DR Kongo zabranjeno je posvajanje djece homoseksualnim i transseksualnim osobama što smo i ranije pisali u kontekstu u Zambiji optuženog ‘transrodnog’ vijećnika Možemo Noe Kraljevića.
Posvajanje nakon pet godina braka
Tu je i odredba kongoanskog obiteljskog zakona ( Code de la famille, članak 654) koja određuje da se posvojenje se može zatražiti tek nakon pet godina braka. U tom kontekstu podsjećamo da je jedan od uhićenih parova u Zambiji, Noah i Ivona Kraljević, brak sklopio, kako što smo i ranije objavili, 2019. godine.
>Ekskluzivno doznajemo: Trans-vijećnik Možemo iz afere Zambija sklopio vjerski brak u Evangeličkoj crkvi
Samci?
Posvojenje od strane osobe koja je samac, udovica ili udovac ili razvedene osobe ‘može se prihvatiti samo ako okolnosti to opravdavaju’ i to ako je u pitanju dijete suprotnog spola od posvojiteljevog.
Iz izjave Marije Ivaniš, osnivačice, u prosincu naprasno ugašene udruge Marijina farma koja je surađivala s voditeljem kongoanskog sirotišta Emmanuelom Kabongom isto kao i u Zambiji uhićeni parovi te mnogi drugi hrvatski posvojitelji djece iz Konga, jasno je da nije u braku i da je dječaka iz Konga posvojila kao samohrana majka. To potvrđuju i informacije kojima mi baratamo.
>Prof. Hlača: Zakon DR Kongo homoseksualcima i transseksualcima zabranjuje posvajanje
> Starešina: Srećom, postoji Zambija. Da rasvijetli trulež hrvatskih institucija
Izlazak iz Konga samo s posvojitejima
Kongoanski zakon, koji, napomenimo, dopušta međudržavna posvojenja, no ona su drugim aktom 2016. suspendirana upravo zbog niza zloporaba posvojenja djece iz te zemlje, navodi i da ”maloljetnik može napustiti Demokratsku Republiku Kongo s parom”.
Poznato je, opet i iz aktualne afere Zambija i iz izjava za medije drugih hrvatskih posvojitelja, da djeca Kongo nisu napuštala s njima, već su Kongo napuštala preko posrednika koji bi ih posvojiteljima ‘dostavio’ u Zambiju ili Keniju (Slučaj Ivaniš i slučaj Budimir).
>‘Marijina farma’: Što su Ivaniš i Bukvić 2019. govorile o suradnji sa sirotištem u DR Kongu i posvajanju djece?
Plaćanje posvajanja
Kongoanski obiteljski zakon ima i jasnu odredbu da uz posvojenje ne smije ići i plaćanje. Opet, iz izjava onih koji su već posvojili iz Konga, jasno je, a to su svojedobno pisali i korisnici Foruma o posvajanju djece iz Afrike koji spominju i 20 tisuća eura, da posvajanje iz afričkih zemalja nije jeftino.
>Borba za istinu o podrijetlu: Ovo su priče ilegalno posvojene djece u zapadne zemlje; podižu tužbe i traže svoja prava
Tu se navode veliki izdaci za kongoanske odvjetnike koji su na tamošnjem sudu zapravo opunomoćenici hrvatskih potencijalnih posvojitelja. Koliko je od toga stvarni trošak pravnih usluga ili ne, istraga tek treba pokazati.
Tanja Budimir Gulan koja je iz Konga sa suprugom posvojila troje djece, a nakon suprugove smrti još dvoje, nedavno je na HTV-u kazala da je za tamošnjeg odvjetnika i takse koje on mora platiti daje pet i pol tisuća dolara te da ne vidi ‘brutalne cijene’. Smatra da to nije količina novca kojim bi se moglo potkupiti pravosudni sustav Konga i majke posvojene djece.
Kvalificirani za posvajanje, a nisu u registru posvojitelja?!
U kontekstu afere Zambija vrijedi istaknuti još jednu odredbu kongoanskog obiteljskog zakona. Zemlja domaćina, tj. zemlja iz koje potječe par koji želi usvojiti dijete iz Konga, mora potvrditi da je par kvalificiran i sposoban za posvajanje.
Spomenimo samo kako je Ministarstvo obitelji i socijalne politike potvrdilo da su samo dva od četiri u Zambiji uhićena para, u hrvatskom registru posvojitelja.
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
