Koliko će parlamentarne stranke u Hrvatskoj dobiti iz državnog proračuna u 2023. godini?

Čak četiri od 24 stranke parlamentarne stranke u financijskom su minusu iako svake godine dobivaju veliku količinu novca iz državnog proračuna na temelju broja zastupnika/ca. Poznato je i koliko će dobiti za 2023. godinu, a tu informaciju donosimo u nastavku.

Prema Odluci političkim strankama i nezavisnim zastupnicima za rad u 2023. godine raspoređuju se sredstva:

1. Hrvatska demokratska zajednica
(45 zastupnika i 17 zastupnica) 3.404.505,38 eura
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(19 zastupnika i 15 zastupnica) 1.897.330,31 eura
3. Domovinski pokret
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 603.938,94 eura
4. Most
(7 zastupnika i 1 zastupnica) 432.911,99 eura
5. Možemo – politička platforma
(2 zastupnika i 3 zastupnice) 283.263,40 eura
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 165.682,37 eura
7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 165.682,37 eura
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 106.891,85 eura
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 106.891,85 eura
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 106.891,85 eura
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 58.790,52 eura
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 58.790,52 eura
13. Građansko-liberalni savez
(1 zastupnica) 58.790,52 eura
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 58.790,52 eura
15. Centar
(1 zastupnica) 58.790,52 eura
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 58.790,52 eura
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 53.445,92 eura
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 53.445,92 eura
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 53.445,92 eura
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 53.445,92 eura
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 53.445,92 eura
22. Fokus
(1 zastupnik) 53.445,92 eura
23. Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
(1 zastupnik) 53.445,92 eura
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 53.445,92 eura
25. Ermina Lekaj-Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 58.790,52 eura
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 53.445,92 eura
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 53.445,92 eura
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 53.445,92 eura
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 53.445,92 eura.

Raspoređena sredstva iz ove Odluke doznačuju se na središnji račun političkih stranaka, odnosno na poseban račun nezavisnih zastupnika tromjesečno u jednakim iznosima, i to:

1. Hrvatska demokratska zajednica
(45 zastupnika i 17 zastupnica) 851.126,34 eura
2. Socijaldemokratska partija Hrvatske
(19 zastupnika i 15 zastupnica) 474.332,58 eura
3. Domovinski pokret
(8 zastupnika i 3 zastupnice) 150.984,74 eura
4. Most
(7 zastupnika i 1 zastupnica) 108.228,00 eura
5. Možemo – politička platforma
(2 zastupnika i 3 zastupnice) 70.815,85 eura
6. Samostalna demokratska srpska stranka
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 41.420,59 eura
7. Istarski demokratski sabor
(2 zastupnika i 1 zastupnica) 41.420,59 eura
8. Hrvatska socijalno-liberalna stranka
(2 zastupnika) 26.722,96 eura
9. Hrvatska seljačka stranka
(2 zastupnika) 26.722,96 eura
10. Hrvatska konzervativna stranka
(2 zastupnika) 26.722,96 eura
11. Nova ljevica
(1 zastupnica) 14.697,63 eura
12. Radnička fronta
(1 zastupnica) 14.697,63 eura
13. Građansko-liberalni savez
(1 zastupnica) 14.697,63 eura
14. Stranka s imenom i prezimenom
(1 zastupnica) 14.697,63 eura
15. Centar
(1 zastupnica) 14.697,63 eura
16. Narodna stranka – Reformisti
(1 zastupnica) 14.697,63 eura
17. Hrvatski suverenisti
(1 zastupnik) 13.361,48 eura
18. HRAST – pokret za uspješnu Hrvatsku
(1 zastupnik) 13.361,48 eura
19. Hrvatska demokršćanska stranka
(1 zastupnik) 13.361,48 eura
20. Hrvatska stranka umirovljenika
(1 zastupnik) 13.361,48 eura
21. Blok za Hrvatsku
(1 zastupnik) 13.361,48 eura
22. Fokus
(1 zastupnik) 13.361,48 eura
23. Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
(1 zastupnik) 13.361,48 eura
24. Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje
(1 zastupnik) 13.361,48 eura
25. Ermina Lekaj-Prljaskaj
(nezavisna zastupnica) 14.697,63 eura
26. Robert Jankovics
(nezavisni zastupnik) 13.361,48 eura
27. Furio Radin
(nezavisni zastupnik) 13.361,48 eura
28. Vladimir Bilek
(nezavisni zastupnik) 13.361,48 eura
29. Veljko Kajtazi
(nezavisni zastupnik) 13.361,48 eura.

Koje su stranke 2022. završile s minusom?

Podsjetimo, od 24 stranke parlamentarne stranke, njih četiri u nadolazećem će razdoblju morati naći način kako će pokriti financijske minuse, a to su: SDP, Fokus, HNS i Damir Bajs NL. I to unatoč tome što iz proračuna svake godine dobivaju veliku količinu novca na temelju broja zastupnika/ca.

Kako su ove stranke u problemima pokazuju godišnji financijski izvještaji za 2022. SDP je prošlu godinu zaključio s viškom prihoda od 2, 7 milijuna kuna, no manjak od 10, 7 milijuna kuna, koji je ‘vukao’ iz prethodnog razdoblja, znači da u slijedećem mora naći rješenje za manjak od oko osam milijuna kuna.

To će se, navodi SDP, pokriti iz viška prihoda narednih godina. Stranka radi na restrukturiranju poslovanja, odgovornom politikom prema prihvaćanju budućih obveza, unutarnjom kontrolom, kontrolom troškova i brigom o potraživanjima Financijski plan za 2023. trebao bi rezultirati viškom prihoda od 1, 5 milijuna tj. 194.571 eura.

>Koliko su stranke dobile od donatora? Ima ih i s nula kuna, no nemaju brige – evo koliko dobivaju iz državnog proračuna

HNS je prošlu godinu završio s viškom prihoda od 206 tisuća kuna, no zbog manjka iz prethodnog razdoblja, u budućem mora ‘pokriti’ manjak od 1, 6 milijuna kuna.

Fokusova je financijska pozicija komotnija, ‘pokriti’ mora manjak od 242 tisuće kuna. Prošlu je godinu zaključio s viškom prihoda od gotovo 400 tisuća kuna, no prenio je manjak od 640 tisuća kuna.

U sličnoj je poziciji i stranka Damir Bajs NL. Iako je 2022. zaključio s viškom od 102 tisuće kuna, zbog prenesenog manjka u nadolazećem razdoblju čeka ga manjak od 129 tisuća kuna.

Najveća stranka, HDZ, i lani je stabilno poslovala. Prihodi su joj iznosili 43, 4 milijuna kuna, rashodi 32, 5 milijuna, a višak prihoda 10, 8 milijuna kuna. Kad se tome doda preneseni višak, stranka u nadolazeće razdoblje ide s ‘plusom’ od 28, 5 milijuna kuna.

Prošla je godina, u financijskom pogledu, bila dobra i za stranke ljevice i desnice tj. za Možemo, NL, Centar, ali i za Domovinski pokret, Hrvatske suvereniste, Hasanbegovićev Blok za Hrvatsku itd.

>Političke stranke ove godine za rad dobivaju 54.861.183 kuna iz državnog proračuna

Dvije se stranke, Socijaldemokrati i Pravedna Hrvatska, po izostanku prihoda, razlikuju od svih drugih.

Slična se situacija dogodila i stranci Pravedna Hrvatska Milana Vrkljana, koji je svojedobno sa kolegicom Karolinom Vidović Krišto (OiP) napustio Domovinski pokret na čijoj je listi izabran.

Njegova stranka nije imala nikakvih prihoda, a kako je naveo u pisanoj Izjavi, u 2022., nisu imali programskih aktivnosti, i s tim povezanih financijskih transakcija.

Naime u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu osigurana su sredstava za rad političkih stranaka u 2022. godini u iznosu od 54.861.183,00 kuna.

Udruga U ime obitelji: ‘Financiranje političkih stranaka iz proračuna ne sprječava korupciju’

“Udruga U ime obitelji predlaže potpuno ukidanje financiranja aktivnosti političkih stranaka i izborne promidžbe iz svih javnih izvora – državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave”, naglasili su iz UiO tijekom javne rasprave o Prijedlogu zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

U vrijeme javne rasprave, udruga U ime obitelji iznijela je prijedlog, koji je Ministarstvo uprave odbilo. Štoviše, vladajući su svojim zakonom omogućili dodatno financiranje političkih stranaka iz proračuna.

“Mislimo da model financiranja političkih stranaka javnim novcem nije dobar za hrvatsku demokraciju i politiku jer političke stranke čini manje odgovornima biračima te pretvara predstavničku demokraciju u sredstvo stranačke zarade.

Zbog krnje opcije preferencijskog glasovanja, s cenzusom od 10%, birači imaju malo utjecaja na to tko ulazi i predstavlja ih u Saboru, već glavnu riječ vodi predsjednik stranke, koji sastavlja liste. Zato su izabrani zastupnici više odgovorni predsjedniku stranke, da ih ponovno stavi na listu nakon 4 godine, nego biračima – njihov ulazak u Sabor i ostanak na radnom mjestu ovisi primarno o mjestu na listi, koju određuje predsjednik, a ne o glasovima i volji birača, kazao je u travnju 2019. godine za Narod.hr Ivan Munjin, tada član Upravnog odbora udruge U ime obitelji.

Ako to povežemo s financiranjem političkih stranaka, ključno je pitanje zašto bi se iz državnog i lokalnog proračuna automatizmom izdvajala financijska sredstva za političke stranke na temelju osvojenih mandata na izborima ako stranke i njihovi zastupnici nisu odgovorni svojim biračima nakon izbora?

Zato je prijedlog U ime obitelji da stranke izravno traže od građana financijsku potporu za svoje djelovanje, da se financiraju isključivo donacijama, a da se sve financiranje javnim novcem postupno u potpunosti ukine, po primjeru Italije. Tako će stranke biti više odgovorne biračima, vodit će računa o tome što njihovi birači misle i neće ih se sjetiti samo od izbora do izbora, svake 4 godine, jer će o volji birača ovisiti njihova egzistencija.