Hrvatskoj prijeti potpuni demografski potop, govori statistika za prvih devet mjeseci ove godine. Uz rekordno mali broj rođene djece, dramatično je pao i broj sklopljenih brakova, a porastao je broj razvoda. Kriza koja potresa zemlju već šestu godinu pogoršala je ionako crnu demografsku sliku. Demografi upozoravaju na ozbiljnost situacije, no političari ne posvećuju previše pozornosti tom gorućem problemu. Ima li izlaza, analiziralo se u ‘Mreži Prvoga’ Hrvatskoga radija.
Demograf Anđelko Akrap napomenuo je da ovo stanje nije novina – takva situacija se gomila od 1960. godine.
“Iz godine u godinu se povećava prirodno smanjenje. Veliki dio hrvatskog prostora je prazan, istaknuo je. Problem vidi u tome što nijedna vlast nije vodila o tome računa a radi se o opstanku. Gomila se starije stanovništvo iznad 60 godina”, podsjetio je te dodao kako bi Hrvatska trebala oblikovati dugoročnu politiku koja se ne mijenja sa promjenom vlasti, svaka vlast počinje program na kraju svog mandata, poslije se promjeni i sve staje.
Napomenuo je kako je to svjetski problem, no recimo Francuska se suočila s jakom depopulacojom i dugo se je borila protiv toga.
“Od 1920. godine provode populacijsku politiku koja je dala svoje rezultate”, rekao je te objasnio kako mi slijedimo manje razvijeni dio Europe koji gubi svoje naraštaje. Smatra da se granice trebaju otvoriti jer migracije nisu štetne, ali trebamo dugoročnu i dobru politiku.
Sociolog Zoran Malenica također smatra da Hrvatska ne ide u dobrom pravcu.
“Hrvatska država ne razvija demografsku politiku, situacija je teška, imamo visoku stopu nezaposlenost. Naš je problem je tu i detektiran je od strane sociologa i demografa ali najbitnije je što ne aktiviramo radnu snagu koju imamo. Za dobru demografsku politiku potrebno je mnogo novaca. Drugi objektivni problem je – mi smo u fazi dužničkog ropstva – za kamate i glavnicu kredita morat ćemo vraćati oko 7milijarde kuna. U ovoj situaciji novaca za drugo nema”, rekao je.
Labaš: Trebamo isticati vrijednosti braka i obitelji
Teolog i vodeći hrvatski komunikolog Danijel Labaš ne slaže se da je novac najveći problem.
“Novac je neophodan, ali ne možemo se usredotočiti samo na materijalne vrijednosti, trebamo ljudima dizati moral. Mediji bi trebali to više propagirati, upoznavati ljude s tim mjerama i popraviti situaciju. Ne možemo se usredotočiti samo na novac – to nije jedino mjerilo. Trebamo isticati vrijednosti braka i obitelji. Djeca će sutra brinuti o tom društvo – jedini pravi temelj društva je obitelj koja je stabilna”, kazao je.
Gosti su se složili da se položaj žena u društvu treba popraviti jer i to na neki način doprinosi za razvoj tog problema. Žene su sve zaposlenije, sve opterećenije i imaju sve manje vremena za druge aktivnosti, teško se mogu usmjeravati na probleme u svojim obiteljima. Brakovi postaju sve nestabilnije, a kada je brak u krizi, trebaju se poduzeti mjere, treba se prihvatiti posla.
“Također se treba isticati da u budućnosti obitelj će nositi teret nečije starosti, država neće moći. O budućnosti valja voditi računa”, poručio je Akrap.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
