Ponedjeljak, 10 ožujka, 2025
10.5 C
Zagreb
Pratite nas:

Andrej Plenković: ‘Preporuke Vijeća mogu biti korisne, Vlada zadržava pravo da donese svoje procjene i odluke’

Podijeli

Podijeli

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na početku zasjedanja Vlade predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je sjednicu s aktualnim temama. Na početku je spomenuo snijegom zatrpane Delnice koje je posjetio u nedjelju. Zahvalio je ministrima Tolušić i Žalac na Viroexpo-u i četvrtoj sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem u Virovitici. Spomenuo je i izvješće Državnog zavoda za statistiku o stopi rasta BDP-a u posljednjem tromjesečju od 2 posto. Ponovio je da je imenovana nova izvanredna uprava Agrokora.

Zaključci Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima

“Susreo sam se i s predsjednikom HAZU-a Kusićem i svim članovima Vijeća, želim zahvaliti njima koji su stručni u svojim područjima, povjesničari, politolozi, pravnici koji su kroz intenzivan, otvoren i staložen dijalog radili na ‘Dokumentu dijaloga’, kako su ga nazvali. On ima dva dijela, jedan su temeljna polazišta koji govori općenito o totalitarizmima s kojima je hrvatsko društvo bilo suočeno u 20. stoljeću, govori o kulturi sjećanja, njegovanju žrtava i poduzimanju mjera prema pomirbi u hrvatskom društvu. To je osnovna misao, preporuke su vrlo korisne i Vlada će ih razmotriti, posebno u pogledu obrazovanja. U formiranju mladih trebalo bi objasniti što su sve ti režimi bili. Drugi dio dokumenta odnosi se na razmatranje određenih poboljšanja pravnog i zakonskog okvira. Vijeće je dalo nekoliko sugestija, Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo uprave temeljito će ih razmotriti, mislim da određene ideje sadržane u tom dokumentu mogu biti korisne, Vlada naravno zadržava pravo da donese svoje procjene i odluke što treba dodatno normirati i ukoliko treba, na koji i kakav način”, rekao je Plenković.

Rekao je da se u dokumentu vrlo jasno osuđuju totalitarizmi bez ikakvih dilema i ograda.

“Sve što se odnosi na razdoblje od ’41. do ’45., nacizma, fašizma, ustaštva, četništva, vrlo je precizno ponovljeno da je u suprotnosti s Ustavom i da tu nema nikakvih dilema. To se odnosi i na pozdrav ‘Za dom spremni’ koji ima vrlo jasan protuustavan karakter. S druge strane, ono što sam iščitao i razumio je jedna eventualna moguća, ali zaista u iznimnim situacijama i osobito restriktivno, propisana iznimka. Što se tiče ostalih sugestija, one se odnose i na prije svega poštivanje antifašizma u Drugom svjetskom ratu, tu je Vijeće nedvosmisleno jasno, a i govori i o kompromitaciji nakon ’45, kršenjima ljudskih prava i s te strane i određenih osuđujućih konotacija za simbole tog režima. Riječ je o dokumentu koji mi se čini vrlo vrijednim, moramo uzeti jedno vrijeme da ga javnost i svi zainteresirani pažljivo prouče, on je vrlo izbalansiran i daje doprinos kakav do sada nismo imali u hrvatskoj javnosti. Cijeli napor vođen pod predsjednikom HAZU-a Kusića vrlo je koristan i na temelju njega nastavit ćemo proces dijaloga o ovoj temi”, zaključio je Plenković.

Nešto niži rast BDP-a bez utjecaja na proračun

Plenković je na početku sjednice Vlade istaknuo da je to nešto malo manje od očekivanja Vlade, ali je napomenuo i da je riječ o trenutnim podacima, te da će se vidjeti kakav će biti rast kad se taj podatak revidira.

“No, u svakom slučaju, to se nije osjetilo u samom proračunu. Naprotiv, prihodi su bili dobri, a posebno potrošnja, kao što smo vidjeli u 12. mjesecu”, ocijenio je Plenković.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je BDP u posljednjem lanjskom kvartalu porastao 2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije. To je već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,3 posto.

To je i manje od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,7 posto na godišnjoj razini.

U cijeloj prošloj godini BDP je, pak, porastao za 2,8 posto, manje nego godinu dana prije, kada je rast iznosio 3,2 posto i manje od procjena Vlade koja je lanjski proračun temeljila na očekivanom rastu od 3,2 posto.

“Ono što posebno ohrabruje je podatak da je ekonomska klima u Hrvatskoj na najvišoj razini otkad Komisija prati taj pokazatelj. Dakle, iznad smo čak drugih članica EU, indeks nam je 118,8 bodova, što je jako dobro i moramo nastaviti sa svim aktivnostima koje će pridonijeti gospodarskom rastu”, istaknuo je Plenković.

Prema nedavno objavljenom izvješću Europske komisije, indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj dosegnuo je u veljači 118,8 bodova, što je njegova najviša razina od kada Komisija prati taj pokazatelj, a odražava optimistična očekivanja u industriji i među potrošačima.

Izmjene zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima te mirovinskim osiguravajućim društvima

Izmjenama se propisuje nemogućnost da suradnici osoba osuđenih za kaznena djela imaju kontrolni udio ili rukovodeću funkciju u mirovinskim društvima odnosno mirovinskim osiguravajućim društvima, a za nadzor je zadužena Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA).

Izmjenama zakona se implementira i direktiva EU o minimalnim zahtjevima za poboljšanje mobilnosti radnika među državama članicama EU te se članovima zatvorenih mirovinskih fondova koji odlaze na rad u drugu državu članicu Europske unije i kod kojih je došlo do prestanka radnog odnosa u Hrvatskoj, a ne ispunjavaju uvjete za dopunsku mirovinu, osigurava pravo ostanaka u članstvu zatvorenog mirovinskog fonda do ispunjenja uvjeta za mirovinu prema važećem Zakonu (tzv. radnik na odlasku).

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić izvijestio je u 3. mirovinskom stupu odnosno dobrovoljnim mirovinskim fondovima za sada štedi gotovo 300 tisuća ljudi te da je u njima 4 milijarde kuna, dok je u drugom stupu 92 milijarde kuna.

Odluka o isplati materijalnih prava zaposlenicima osnovnih i srednjih škola za ožujak i travanj

Vlada je donijela i odluku o isplati materijalnih prava i drugih naknada za zaposlenike u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama za ožujka i travanj, u visini i na način na koji su ugovoreni kolektivnim ugovorima, a s obzirom na to da pregovori o sklapanju novih kolektivnih ugovora nisu uspješno okončani do kraja veljače.

Stoga se pojavila pravna praznina po pitanju materijalnih prava i drugih naknada koje po osnovi rada ostvaruju zaposlenici u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama, jer je produžena primjena prava temeljem kolektivnog ugovora istekla 1. prosinca prošle godine, a koja se ovim odlukama popunjava.

Za oštećene ninske mostove 27 milijuna kuna

 

“Vlada se angažirala i ovih 27 milijuna kuna su po meni vrlo kvalitetna potpora kako bi se praktički omogućilo da Nin dočeka novu turističku sezonu pripravan, a posljedice onih poplava bile su zaista devastirajuće”, rekao je premijer.

Lučko područje Vukovar

U svrhu realizacije projekta “Nadogradnja i elektrifikacija željezničke pruge od značaja za međunarodni promet Vinkovci – Vukovar, I. faza“, potrebno je smanjiti lučko područje sa 547.490,5 m² na 489.308,9 m².

Inače, riječ je o projektu HŽ Infrastrukture, čija je ukupna procijenjena vrijednost 89,8 milijuna eura s PDV-om, od čega je planirano sufinanciranje iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda u iznosu od 54,6 milijuna eura, što je 85 posto prihvatljivih troškova projekta koji iznose 64,3 milijuna eura.

Novi zakon o šumama

Prema važećem zakonu, gradovi mogu prenamijeniti opožareno zemljište u građevinsko nakon pet godina od požara, a prema prijedlogu novog zakona to će moći tek nakon deset godina, ako dobiju suglasnost Ministarstva graditeljstva.

Novim se zakonom kvalitetnije utvrđuje namjena sredstava prikupljenih od opće korisnih funkcija šuma (OKFŠ). To je naknada koju sada plaćaju sve pravne i fizičke osobe koje u Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost, a to je više od 202 tisuće obveznika. Novim bi se zakonom, pak, od plaćanja OKFŠ-a oslobodilo 90 posto dosadašnjih obveznika, što znači da više 181 tisuća dosadašnjih korisnika neće plaćati ovu naknadu, objašnjava ministar.

Prema Vladinu prijedlogu, naknada za OKFŠ bila bi zadržana u visini 0,0265 posto od ukupnog prihoda pravnih i fizičkih osoba koje u Hrvatskoj obavljaju gospodarsku djelatnost, ali bi tu naknadu plaćale samo pravne i fizičke osobe s prihodom većim od tri milijuna kuna godišnje. Time se, obrazlaže se u prijedlogu, posebno pomaže i potiče malo poduzetništvo.

Tolušić je istaknuo i kako se novim zakonom o šumama uređuje sustav i način upravljanja, gospodarenja, korištenja i raspolaganja šumama i šumskim zemljištima s ciljem osiguranja gospodarenja prema načelima održivog gospodarenja, ekonomske i ekološke prihvatljivosti te socijalne odgovornosti.

Novim će se zakonom uz ostalo skratiti i ubrzati administrativni postupci kod ostvarivanja prava ili utvrđivanja obveza, kako onih koji se odnose na šume i šumska zemljišta u vlasništvu Hrvatske tako i onih koji se odnose na šume i šumska zemljišta u privatnom vlasništvu.

Također se omogućuje da se šumsko zemljište koristi za ispašu stoke i proizvodnju biomase, kao novog energenta za potrebe dosadašnjih i budućih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora.

Način dodjele šumskog zemljišta će se urediti uredbom Vlade, a najvažniji kriterij kada je riječ o stočarima je da će se zakup dati korisniku temeljem domicilnosti i broja stoke koji posjeduje, naglasio je ministar.

Istaknuo je i kako se uvodi elektronička evidencije cijelog šumskog gospodarskog područja Republike Hrvatske, što će omogućiti kvalitetnije praćenje stanja šuma i šumskog zemljišta, kojeg ima oko 2,7 milijuna hektara.

Tolušić kaže i kako se predviđa izdvajanje namjenska sredstva, a koja će služiti kao poseban fond za razvoj drvne industrije u Hrvatskoj. Ta će se sredstva u 2019. vidjeti na stavci Ministarstva poljoprivrede, otprilike bi to moglo biti oko 80 milijuna kuna na godišnjoj razini, a ta će se sredstva plasirati u nove tehnologije u drvnu industriju, rekao je.

Novim se zakonom uređuje i postupak izdvajanja pojedinog šumskog zemljišta u državnom vlasništvu. Ono što se u katastru vodi kao vrt, oranica, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik i slično, može se izdvojiti iz šumsko-gospodarskog područja i staviti u svrhu poljoprivredne uporabe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Hina/sš

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci