Ante Beljo: Zar postoje birači koje nitko ne treba?

“Ključna tema predizborne kampanje zaobiđena je od glavnih aktera u kampanji”, upozorava u svom dopisu Ante Beljo, bivši zastupnik u Hrvatskom državnom saboru s liste XI. izborne jedinice od 1995. do 2003. te dodaje kako se radi o administrativnom onemogućavanju hrvatskim državljanima DRŽAVLJANIMA s prebivalištem ili boravištem izvan Republike Hrvatske u ostvarivanju njihovih osnovnih demokratskih i ustavnih prava da biraju i da budu birani.

Što kaže Ustav?

Navodi članak 45. Ustava u kojem, između ostaloga, stoji: “U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.

U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri čemu birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju.

U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu ostvarivanje biračkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.”

Problemi s kojima se birači izvan Hrvatske susreću

“Na prošlim parlamentarnim i predsjedničkim izborima broj biračkih mjesta je sveden u BiH i ostalim državama isključivo na prostore diplomatskih predstavništava koja niti svojim osobljem niti prostornim kapacitetom ne mogu zadovoljiti protok potencijalnih birača. Zemljopisne udaljenosti na kojima birači žive dodatno su otežavajući čimbenici (zbog velikog utroška vremena i novca) u ostvarivanju njihovih osnovnih demokratskih prava. Ukupan broj tih potencijalnih birača je oko 500 tisuća. Zanimljivo je da se zbog ovog tako očitog diskriminatorskog postupka prema toliko velikom broju hrvatskih državljana nitko od mjerodavnih nije previše uzrujavao pa niti sudionici samih izbora, kao da ovi birači nikoga ne zanimaju i kao da nikom nisu potrebni”, upozorava Beljo.

“Uvedena je i obveza tzv. Predregistracije birača, bez koje nije moguće izaći na izbore izvan Republike Hrvatske. Ti se formulari za predregistraciju mogu veoma teško pronaći na internetu, a kad se formular ispuni, treba ga, u relativno kratku vremenu, POTPISANA poslati za predregistraciju. Treba, dakle radi potpisa, imati pri ruci ili “scaner” ili stroj za faksiranje, a time se mnogima ne samo otežava, nego i onemogućuje “predregistracija”, što je svakako još jedna hrvatska izborna posebnost”, dodaje.

Pravo glasa

Donosi nekoliko razajašnjenja o tome tko ima pravo glasa i na kojim izborima:

“Nema sve iseljeništvo pravo birati niti biti biran.
Nema sva dijaspora pravo birati niti biti biran.
Nemaju svi Hrvati u BiH biračko pravo. To pravo imaju SAMO – hrvatski državljani s prebivalištem ili boravištem izvan RH. Tako je desetcima tisuća hrvatskih državljana, koji su u novije vrijeme otišli iz Hrvatske, a prebivalište im je još uvijek u Hrvatskoj uskraćeno jedno od osnovnih ljudskih prava. Oni mogu glasovati samo na predsjedničkim, parlamentarnim izborima te dati svoj potpis referendumima u RH i za Europski parlament. Samo ovi posljednji s prebivalištem u RH imaju pravo glasovati i na lokalnim izborima. Za sve njih je RH dužna osigurati uvjete glasovanja slične onima na teritoriju RH uzimajući pri tome u obzir i njihovu visoku skoncentriranost od po više desetaka tisuća u nekim svjetskim centrima ali i veliku teritorijalnu raspršenost u drugim dijelovima svijeta.

Prema sadašnjem izbornom zakonu birači mogu glasovati samo u predstavništvima RH, čiji kapaciteti i teritorijalna raspoređenost nisu zadovoljavajući. To ne znači da ta predstavništva ne trebaju osigurati i dodatne prostore u istom gradu ili, što je daleko potrebnije i praktičnije, u više gradova da bi birači mogli ostvariti svoje osnovno demokratsko pravo da biraju ili budu birani. Svaka vrsta fizičkog ili nekog drugog onemogućavanja da svi koji imaju pravo glasa ne iskoriste to svoje demokratsko pravo smatra se nasiljem nad demokracijom i strogo je sankcionirano u svim demokratskim zemljama u svijetu. Čini se kako smo dio Europske zajednice samo u onom što odgovara sadašnjim vlastima!

Birači sa stalnim prebivalištem izvan RH biraju svoje zastupnike u jedanaestoj izbornoj jedinici za Hrvatski sabor, i to samo tri zastupnika (fiksno diskriminatorski i netransparentno), pa je baš zbog promjene takvoga stanja važno da na ovim izborima iziđe čim veći broj birača. ”

‘Ne dopustite da o vama odlučuju drugi i bez vas’

“Ne zaziva li netko možda neka davna vremena u kojima je najteža kazna bila izgon iz domovine, zabrana povratka i oduzimanja svih građanskih prava.

Svjedoci smo da svakodnevno mnogi odlaze iz Hrvatske pa i cijele mlade obitelji u nepovrat u inozemstvu a hrvatske vlasti im ne ostavljaju čak niti mogućnost u odlučivanju o onome što iza njih ostaje, sav trud, znoj, krv, i žrtve njihovih prethodnih generacija. Ruši se tako tronožac hrvatskog zajedništva na kojem je nastala sadašnja Hrvatska država.”, pita se Beljo.

“Obvezno iziđete na izbore i glasujte, pa čak i onda ako mislite da nitko nije zaslužio vaš glas, prekrižite glasački listić pa ćete i na taj način pokazati da vam je stalo do Hrvatske i vašeg naroda. Ne dopustite da o vama odlučuju drugi i bez vas. U dosadašnjem tijeku predizborne kampanje postali smo prezasićeni petogodišnjim i desetogodišnjim gospodarskim planovima, ali izuzetno malo smo čuli o onome što budući izborni pobjednici žele napraviti u prvih 100 dana, bez ulaganja velikih sredstava, a takvih je potrebnih promjena podosta važno napraviti. Hoće li ova država i dalje sredstvima svih poreznih obveznika financirati projekte na vlastitu štetu? Dobro bi bilo na budućim izbornim skupovima vidjeti i potencijalne nove saborske zastupnike i predstavnike buduće vlasti. Prošlih smo se već nagledali i znamo već i previše o njima!”, poručuje Beljo na kraju.