Mašenjka Bačić, slobodna novinarka iz Splita, napisala je članak o “udaru na ženska prava u RH”, u okviru “Balkanske stipendije za novinarsku izvrsnost”, uz potporu ERSTE fondacije i fondacije Otvoreno društvo, u suradnji s Balkanskom istraživačkom mrežom. Članak nazvan “U Hrvatskoj je pravo na pobačaj na udaru”, objavljen je na stranici balkaninsight.com.
Navedeni tekst novinarka počinje opisom udruge Betlehem koja pomaže trudnicama i majkama u k riznim situacijama, nudeći im duhovnu i materijalnu pomoć. Meri Bilić iz Betlehema opisana je kao dio “rastućeg pokreta za ukidanje pobačaja u dominantno katoličkoj Hrvatskoj, prava koje je zakonodavstvom bilo desetljećima garantirano, ali je postajalo sve teže dostupno”. U tekstu se navodi da Hrvatska dramatičan pad broja izvršenih pobačaja bilježi nakon “raspada Jugoslavije i rata za nezavisnost koji je raspirio osjećaj nacionalnog identiteta, za mnoge povezan s njihovom katoličkom vjeroispovijesti”.
Otvorena peta kuća udruge Betlehem za majke i trudnice u Hrvatskoj
Novinarka zatim nastavlja tekst navodeći kako je istraživanje Balkanske istraživačke mreže pokazalo da javno prikazane brojke nisu istinite, već da su mnoge žene “prisiljene na obavljanje neprijavljenih, ilegalnih abortusa u privatnim klinikama”. Nadalje, tvrdi da one koje zatraže pomoć, završe najčešće u skloništima poput Betlehema, koje zatim u potpunosti demonizira rekavši da se “koriste kombinacijom straha od prokletstva i obećanja spasenja kako bi nagovorili žene da ne pobace”.
Nakon posljednjih izbora, autorica tvrdi da se “zakonsko pravo na odlučivanje o pobačaju” našlo pod izravnom i javnom prijetnjom, što, kaže, podsjeća na događaje iz Poljske, ali i stanje u Makedoniji i Kosovu. Zaključak autorice je da je zbog porasta tradicionalnih vrijednosti vezanih uz obitelj, naciju i vjere, ženama se teže “iskoristiti svoje pravo na pobačaj”.
Progresivni pogled na ženska prava
Novinarka u tekstu također piše kako je nakon neovisnosti Hrvatske rastao utjecaj Katoličke crkve, uslijed čega se “povećavao i prijezir prema socijalizmu, sekularnoj prošlosti i tadašnjem relativno progresivnom pogledu na ženska prava. U bivšoj Jugoslaviji, pobačaj iz “društveno-medicinskih razloga” ozakonjen je 1952. godine, a 1974. Federalni ustav je ustanovio da je “pravo čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju djece”. Na temelju toga, Hrvatska je 1978. godine usvojila sveobuhvatan zakon o svim aspektima regulacije fertiliteta, uključujući i pobačaj”.
(VIDEO) U ime obitelji nadopunila zahtjev za ocjenu ustavnosti tzv. Zakona o pobačaju iz 1978.
Najbolji hrvatski ginekolozi odgovorili Ustavnom sudu: Evo kad počinje ljudski život…
Sociologinja Valerija Barada izjavila je da je pitanje pobačaja “plodno tlo da se na njemu reafirimiraju i dodatno osnažne tradicionalne vrijednosti i nekakva politička agenda”, umanjivši time samu borbu za prava nerođene djece, kao i značaj onih koji za njih dižu svoj glas.
Novinarka je zatim nastavila navodeći da su 2013. godine “konzervativne lobističke grupe ostvarile su svoju prvu veliku pobjedu kada je udruga “U ime obitelji” uspjela izboriti održavanje referenduma”, da bi naknadno napisala kako je u svibnju ove godine “između pet i deset tisuća ljudi sudjelovalo je na maršu nazvanom “Hod za život” kojim se proklamirala svetost obitelji”, iako je prisustvovalo 15.000 ljudi, a geslo je bilo “Za život, obitelj i Hrvatsku”.
(FOTO) Hod za život: Ulaganje u djecu i obitelj najbolja je i najisplativija investicija
Prvi nacionalni Hod za život: Okupilo se više od 15.000 sudionika
(VIDEO) Pogledajte kako su pokušali obezvrijediti, napasti i izmanipulirati Hod za život
Novinarka je nadalje navela da je taj hod bio “pokazatelj duha vremena”, nakon čeka je Barada komentirala da se radi o “discipliniranju ženske seksualnosti i ženskih tijela”.
Na Facebook stranici Balkan Insight objavljen je i video u kojem autorica kaže sljedeće: “Hrvatska je legalizirala pobačaj 1970-ih kad je bila dio bivše Socijalističke Jugoslavije, koja je visoko cijenila ženska prava, ali od tada stvari su se promijenile, i broj pobačaja je naglo pao u ’90-ima s nezavisnošću i ratom…”
Uz navedeno, novinarka se u tekstu dotiče i inicijative 40 dana za život, te gostovanja Judith Reisman u Hrvatskoj, o čemu više možete pročitati ovdje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
