Banić i Koić: Još lažnih jasenovačkih žrtava stradalih u Auschwitzu

Foto: fah

Mrežni jasenovački popis Javne ustanove Spomen-područje (JUSP) Jasenovac je masovna prevara budući da sadrži tisuće lažnih žrtava koje su stradale na drugim mjestima ili su preživjele rat što se nedvosmisleno pokazalo u više navrata, najdetaljnije u knjizi Jasenovački popis – Lažne žrtve (Banić i Koić, 2023). Usprkos tome ne postoji vidljiva želja da se lažne jasenovačke žrtve ukloni s popisa odnosno da se počne raditi popis temeljen na činjenicama, a ne uglavnom na jugokomunističkoj i srpskoj propagandi, pišu Nikola Banić i M. Koić za Hrvatski tjednik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U više navrata je tako pokazano i da su neke od navodnih žrtava Jasenovca zapravo stradale u njemačkom logoru Auschwitz. Pri tome su uglavnom korišteni javno dostupni podaci iz oko 60.000 izdanih smrtovnica koje je u logoru pronašla Crvena armija. Međutim, kao što je već i u nekim drugim primjerima bilo pokazano, to nisu jedini dostupni podaci o žrtvama iz Auschwitza koji omogućuju nalaženje lažnih jasenovačkih žrtava.

Transportni popisi

Za Auschwitz je moguće naći i još neke dodatne podatke koji uključuju transportne popise ili popise deportiranih u Auschwitz i to na mrežnoj stranici https://www.auschwitz.org/ pri čemu je višejezično sučelje za samu pretragu podataka dostupno na https://base.auschwitz.org/wiezien.php?lang=en. Već jednostavnom provjerom nekih tamo dostupnih podataka moguće je pronaći potvrdne podatke za većinu lažnih jasenovačkih žrtava koje su prethodno objavljene. S druge strane istovremeno je moguće pronaći i podatke o novim lažnim jasenovačkim žrtavama.

Lažne muslimanske žrtve

Na mrežnom jasenovačkom popisu se spominje Murat Čorbo rođen ocu Husi 1913.* godine u Jeleču kraj Foče. Navodno je ubijen od ustaša u Jasenovcu 1943. godine. Međutim, u jednoj od smrtovnica iz Auschwitza se spominje da je Murat Čorbo rođen 1913. godine u mjestu Gorsa ubijen u Auschwitzu 7. prosinca 1943. godine. U Preporodu od 1. veljače 2019. godine koji je dostupan na mrežnim stranicama Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka i koji za Murata Čorbu iz „knjige mrtvih“ u Auschwitzu također spominje Gorsu, odnosno Govsu. U stvari radi se o Jeleču obližnjem selu Govza. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na mrežnom jasenovačkom popisu se spominje Edhem Habibija rođen ocu Ahmi u Krušćici kraj Konjica 1924. godine. Prema tom popisu navodno je ubijen od ustaša u Jasenovcu 1943. godine. Međutim, u jednoj od smrtovnica iz Auschwitza se spominje da je Edhem Habibija rođen 6. listopada u mjestu Kruscica 1924. godine ubijen u Auschwitzu 8. studenog 1943. godine, a kao logoraša Auschwitza ga spominje i jedan portal iz Bosne i Hercegovine. 

Lažne židovske žrtve

Na mrežnom jasenovačkom popisu se spominje da je Perl Lipot rođen 1904.* godine u Iloku navodno ubijen od ustaša u Jasenovcu 1942. godine. Međutim, u jednoj od smrtovnica iz Auschwitza se spominje da je Perl Lipot rođen u Papi 1. listopada 1904. godine ubijen u Auschwitzu 26. rujna 1942. godine. U članku Rajke Bućin iz Hrvatskog državnog arhiva objavljenom 2021. godine pod naslovom „Transport upućen u Auschwitz iz Vinkovaca u kolovozu 1942. i sudbina srijemskih i bijeljinskih Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata“ spominje se Perl Lipot kao namještenik iz Iloka rođen 1. listopada 1904. godine u Papi kod Veszprema koji je umro 26. rujna 1942. godine

Na mrežnom jasenovačkom popisu se spominje da je Samuel Bresslauer rođen ocu Šandoru u Iloku 1910. godine navodno ubijen od ustaša u Jasenovcu 1942. godine. Međutim, barem dva izvora iz Auschwitza (prvi i drugi) navode da je Samuel Bresslauer rođen 2. prosinca 1942. godine u Šarengradu stradao u Auschwitzu pri čemu jedan od izvora kao datum navodi 26. rujna 1942. godine. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na mrežnom jasenovačkom popisu se spominje da je Albert Schwabenitz rođen ocu Josipu u Kravarskom 1880. godine navodno ubijen od ustaša u Jasenovcu. Međutim, u jednoj od smrtovnica iz Auschwitza se spominje da je Albert Svabenitz rođen u Kravarskom 30. prosinca 1880. godine ubijen u Auschwitzu 23. listopada 1943. godine

Za revizionizam spremni

Kao što se moglo vidjeti, u izvorima podataka koji su već prije korišteni, što su u ovom slučaju podaci o žrtvama Auschwitza, moguće je pronaći više podudaranja s navodnim žrtvama Jasenovca. Na temelju toga i mnogih prethodno viđenih i objavljenih stvari može se zaključiti da još puno lažnih jasenovačkih žrtvi na sličan način samo čeka da ih se otkrije objavom nekih novih baza podataka.

U odnosu na podatke iz digitalnog arhiva Yad Vashema iz zadnjeg objavljenog stanja s početka kolovoza 2021. godine (Koić i Banić, Globalna regresija jasenovačkog mita, Hrvatski tjednik, br. 933, 11.08.2021., s. 45) broj zapisa/dokumenata glede logora Jasenovac povećan je za 7. Od toga je 5 svjedočanstava rodbine, prijatelja te židovskih organizacija i istraživača. Za logor Stara Gradiška broj zapisa/dokumenata je u promatranom razdoblju ostao isti. Međutim, broj žrtava (victims/individuals) je za logore Jasenovac i Stara Gradiška opet smanjen. Za logor Jasenovac u promatranom razdoblju broj žrtava je smanjen za 79, a u slučaju logora Stara Gradiška smanjen je za 8. Znači djelatnici Yad Vashema su temeljem svojih istraživanja revidirali odnosno smanjili broj žrtava u ta dva logora za 87. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako je to kad revizionisti, odnosno istraživači rade svoj posao sljedeći znanstvene principe, a ne političko-propagandnu agendu. Osim pseudoznanstvenika, odnosno političkih aktivista, znanstvenici su za revizionizam spremni.

* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.