U Hrvatskoj vlada velika neizvjesnost na financijskom tržištu. Banke su s jedne strane moratorijima na postojeće kredite donekle izašle u susret građanima i poduzetnicima. No s druge strane, pooštrile su uvjete za plasman novih kredita, do kojih je gotovo nemoguće doći, a mnogima bi značili spas.
Ništa se nije promijenilo do danas. Posla nema, a rate za kupljene autobuse redovno stižu na naplatu. Kupio ih je na leasing, a moratorij nije dobio. Nije jedini. A ne krene li posao, autobuse će mu uzeti, ali neplaćene obveze neće nestati.
“Tu razliku svega toga snosim ja, odnosno moja firma, a budući da firma nema novca, nema odakle to platiti i sav teret ide meni kao privatnoj osobi i sva moja imovina ide na bubanj”, kazao je autoprijevoznik Tomislav Kovač.
Što donosi jesen?
Osim s leasingom, teška je situacija i s novim kreditima. Za postojeće banke su poduzetnicima donekle izašle ususret, ali skeptične su prema onome što donosi jesen.
“Očekujem od banaka da u suradnji s HBOR-om budu agilnije što se tiče rješavanje dodatnih kredita za likvidnost i konačnici da se što više novca investira u gospodarstvo, pogotovo u vremenu što slijedi”, kaže Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika.
U udruzi banaka smatraju da se građanima i poduzećima uvelike izašlo ususret. Ukupni krediti, ističu, do kraja svibnja veći su za 17 milijardi u odnosu na isti lanjski period. No za jesen i dalje računaju na pomoć države, pogotovo u poslovnom sektoru.
“Nakon završetka turističke sezone i konkretnijih pokazatelja utjecaja pandemije na poslovanje tvrtki očekuje se povećana potražnja za kreditiranjem poslovnih subjekata. Shodno tome, većina banaka implementirala je dostupne programe u suradnji s HBOR-om i HAMAG-BICRO-om, kako bi se uz potporu državnih jamstava osigurala dovoljna likvidnost poduzeća”, poručuju iz Hrvatske udruge banaka.
No što je s građanima u periodu koji dolazi? Uvjeti kreditiranja su pooštreni, iz kreditne sposobnosti isključuju se primanja poput bonusa, prihoda od najma, naknada za prijevoz. A potražnja u uvjetima neizvjesnosti je manja. Guverner HNB-a poručuje – centralna banka napravila je sve što je mogla.
“Regulatorno smo omogućili bankama da uvedu moratorije za svoje klijente, da to mogu bez penalizacije i bez povećavanja rezervacija na godinu dana. Ali svaka banka odlučuje o roku, ovisno o klijentu. Ako banka ocijeni da je rizik kreditiranja nekoga previsok u smislu da se neće vratiti novac, onda bez obzira na razinu likvidnosti neće davati kredite”, objašnjava guverner HNB-a Boris Vujčić.
Dok banke budu puhale na hladno, povratak na staro ne očekuje se tako skoro.
“Povratak standarda na razinu 2019. godine ne možemo očekivati iduće godine, nego tek u 2022. godini”, najavljuje Vujčić.
Grubišić: ‘Razloga za strah i paniku nema, ako neće doći do zatvaranja ekonomije’
Kriza više nije samo pred vratima, već je dobrano zakoračila u životne prostore.
Financijski savjetnik Andrej Grubišić u razgovoru za Dnevnik Nove TV rekao je kako očekuje da će se banke ponašati razborito i u skladu sa svojim ekonomskim interesima.
U ovom trenutku banke potražuju na ime odobrenih kredita 320-ak milijardi kuna. Od toga je stotinjak milijardi kuna plasirano državi, 90 milijardi kuna poduzećima i oko 135 milijardi kuna građanima.
“Jedini način da banke budu u stanju zarađivati novce jest taj da naplaćuju kamate od onih koji su od njih uzeli kredit, odnosno da oni koji im plaćaju glavnice kredita budu u stanju te glavnice negdje reinvestirati”, kaže Grubišić.
Trenutačno su vlasnici u hrvatske banke dali oko 60 milijardi kuna, a istovremeno banke imaju oko 300 i nešto milijardi kuna depozita, od čega su oko 200 milijardi kuna depoziti hrvatskih građana. Hrvatskim građanima je bitno da banke budu u stanju naplaćivati kredite, kako bi naplaćivali kamate ali isto tako kako bi mogli povući svoje glavnice.
Grubišić je dodao kako je uvjeren da će većina hrvatskih biznisa naći zajednički jezik s bankama. Razloga za strah i paniku nema, ako neće doći do zatvaranja ekonomije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
