Banke u Hrvatskoj će Uredu za sprječavanje pranja novca uskoro morati prijavljivati svaku uplatu veću od 10.000 eura. Dosad su trebale prijavljivati svote veće od 200.000 kuna.
Naime, zakon je u javnoj raspravi samo dva tjedna, odnosno do 24. rujna, a predlaže se njegovo donošenje po hitnom postupku kako bi na snagu stupio početkom sljedeće godine, i zbog toga što su navedene promjene dio akcijskog plana za borbu protiv pranja novca, ali i zato što se dio promjena mora ugraditi u zakon zbog uvođenja eura kao službene valute u Hrvatskoj.
Zakon nema veze s aferom u Ini
Ovaj novi zakon nema veze sa aferom u Ini, gdje su upravo banke otrile da je u naftnoj kompaniji događaju krupne malverzacije, stoga što je na račun osumnjičenog umirovljenika Dane Škugora sjelo pola milijarde kuna.
> Hoće li Porezna uprava napokon kazneno prijaviti i odgovorne za kontinuirano pranje novca i utaje poreza u HT-u?
> Plenković: NO Ine ovaj će tjedan razriješiti situaciju oko članova Uprave koji odbijaju podnijeti ostavke
Ministarstvo financija izmjene zakona, a poticaj za još veći obuhvat transakcija o kojima Ured dobiva informacije stigao je od Odbora stručnjaka Vijeća Europe Moneyval.
Taj je Odbor u sklopu izvješća o petom krugu evaluacije Hrvatske, navodi Ministarstvo financija, upozorio kako se u Hrvatskoj gotovina intenzivno koristi u počinjenju kaznenih djela, poput porezne utaje, koruptivnih kaznenih djela i zlouporabe opojnih droga. Naglasili su i to da baš ta kaznena djela predstavljaju najveću prijetnju za pranje novca.
Pojačan i nadzor nad virtualnom imovinom
– Moneyval je trenutačni prag za prijavu gotovinskih transakcija (200.000 kuna) ocijenio previsokim te je preporučio Republici Hrvatskoj razmotriti smanjenje trenutnog praga, odnosno usklađivanje istog s pragom koji određuje ograničenja u plaćanju, odnosno naplati u gotovini prilikom obavljanja registrirane djelatnosti, a koji iznosi 75.000 kuna, navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena.
To nije jedina novina koju zakon donosi. Država pojačava i nadzor nad virtualnom imovinom, koja ne uključuje samo kriptovalute kao najpoznatiji oblik, nego primjerice i virtualna umjetnička djela. Tako se među ostalima uvodi i obveza upisa pružatelja usluga virtualne imovine u registar pružatelja usluga virtualne imovine, piše N1.
