Negativna percepcija o uvjetima rada u centrima za socijalnu skrb: Nesrazmjer količine posla, izloženi su rizicima…

rada
Foto: fah

Uvjeti rada u centrima za socijalnu skrb nisu dobri – zaposlenici imaju nedovoljno visoke plaće, dok su s druge strane itekako izloženi rizicima, posebno radu s agresivnim korisnicima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kao što dobro znate, u Hrvatskoj imamo dvije i pol tisuće socijalnih radnica i radnika i više od pola milijuna korisnika sustava socijalne skrbi“, upozorio je ove godine predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Antun Ilijaš. No broj korisnika nije jedino što muči socijalne radnike.

“Broj korisnika po stručnom radniku razlikuje se od centra do centra, kao i na razini gradova i županija. Osnivanjem Hrvatskog zavod za socijalni rad, odnosno novom organizacijom rada centara za socijalnu skrb želi se postići transparentnija i učinkovitija raspoređenost poslova”, poručuju iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi.

> Socijalni radnici nezadovoljni vladinom politikom: Zabrinjavaju kaznena djela nasilja u obitelji, stradavaju i djeca

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Slučaj malene Nikoll: Osim roditelja, tko je još odgovoran za smrt romske djevojčice?

> Stanje sustava socijalne skrbi: Slučajevi obiteljskog nasilja koji su zgrozili javnost, a bili su pod nekim oblikom nadzora

Kakva je djelatnost socijalna skrb?

Socijalna skrb organizirana je djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, a obuhvaća prevenciju, pomoć i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unaprjeđenja kvalitete života, te poticanje promjena i osnaživanje korisnika, radi njihova aktivnog uključivanja u život zajednice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Postupanja centra za socijalnu podrazumijevaju i terenske obilaske stručnih radnika obiteljima i samcima u tretmanu ili za koje postoje okolnosti vezane uz njihovo narušeno socijalno funkcioniranje, neadekvatno izvršavanje roditeljske skrbi i sl., propisana su kako Zakonom o socijalnoj skrbi tako i Obiteljskim zakonom i drugim zakonskim propisima.

Za organizaciju rada centra za socijalnu skrb odgovoran je ravnatelj centra, a svaka situacija koja se procjenjuje žurnom i visoko rizičnom zahtjeva žurna postupanja, koja uključuju i nenajavljene terenske obilaske obiteljima ili samcima u potrebi.

U Republici Hrvatskoj djeluju 82 centra za socijalnu skrb i 56 podružnica. U 2021. godini ukupno je bilo 419.826 korisnika svih prava i socijalnih usluga. Novim Zakonom o socijalnoj skrbi predviđena je reorganizacija centara za socijalnu skrb i osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji će s radom započeti 1. siječnja 2023. s ciljem rasterećivanja dijela poslova koje će preuzeti Središnja služba, ujednačenog postupanja i učinkovitijeg stručnog rada područnih jedinica, ali u centrima za socijalnu skrb nisu uvjereni da će se nešto značajno promijeniti.

Iz centara za socijalnu skrb više puta su odaslani apeli da se nešto mora promijeniti. Kako kažu, sustav socijalne skrbi u lošem je stanju i odlikuje ga nedostatak stručnih radnika i vanjskih suradnika za obavljanje poslova u centrima za socijalnu skrb.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (VIDEO) Socijalni radnici zabrinuti zbog novih napada: ‘Ponovit će se Đakovo’

> Socijalni radnici o slučaju na Pagu: ‘Nepravedno je odgovornost pripisati stručnjacima jednog sustava’

Koliko Hrvatska ima zaposlenih u centrima i kolika je plaća socijalnog radnika?

Prema podacima ministarstva, na dan 31. prosinca 2021. zaposleno je ukupno 1.216 socijalnih radnika, 338 pravnika, 16 upravnih pravnika, 210 psihologa, 14 rehabilitatora i 73 socijalna pedagoga.

Plaće te dodaci na plaću službenika i namještenika centara za socijalnu skrb propisane su Zakonom o plaćama u javnim službama, Zakonom o osnovici plaće u javnim službama, Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentom složenosti poslova službenika i namještenika u javnim službama, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama te Kolektivnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sukladno navedenom, plaću službenika u centru za socijalnu skrb čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta, osnovice koja od 1. siječnja 2022. iznosi 6.044,51 kuna uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.

Koeficijent radnog mjesta stručnog radnika (socijalnog radnika, pravnika, psihologa, socijalnog pedagoga i edukacijskog rehabilitatora) u ustanovama socijalne skrbi je 1,400.

Uvjeti rada

“Centri za socijalnu skrb, registriranu djelatnost obavljaju u poslovnim prostorima u svom vlasništvu, u vlasništvu Republike Hrvatske ili u poslovnim prostorima u zakupu, u vlasništvu fizičkih, odnosno pravnih osoba kao i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kao osnivačem te Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kontinuirano se provode aktivnosti kako bi se prostorni uvjeti centara za socijalnu skrb poboljšali i prilagodili postojećim potrebama.

U 2022. i 2023. godini iz Državnog proračuna se financira gradnja, odnosno rekonstrukcija osam poslovnih objekata za potrebe centara za socijalnu skrb ukupne vrijednosti oko 45 milijuna kuna.

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a u sklopu realizacije projekata centara za socijalnu skrb, do kraja 2023. godine će se izgraditi sedam novih poslovnih objekata ukupne vrijednosti 54 milijuna kuna te si centri za socijalnu skrb u sklopu istih projekta nabavljaju i službene automobile.

U tijeku je sukladno izdanim suglasnostima postupak nabave službenih automobila za potrebe centara za socijalnu skrb, koja nabava se financira iz Državnog proračuna”, odgovorilo nam je ministarstvo na pitanje o uvjetima u kojima socijalni radnici rade.

> Karačić o Zakonu o socijalnoj skrbi: Ministru je ovo eksperiment kojeg se neće ni sjećati ni sramiti

> Predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika: ‘Očito premijer ne želi čuti što mi govorimo, izigrani smo – i to brutalno’

> Danas prosvjed socijalnih radnika – Ilijaš: Ministar bi trebao uvažavati ono što mi kažemo

Sigurnost djelatnika Centra za socijalnu skrb

Ova godina počela je napadom na djelatnike centra za socijalnu skrb, a ubojici iz Đakova Vrhovni sud potvrdio je presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog ubojstva djelatnika centra za socijalnu skrb.

“Na razini cijele Republike Hrvatske do kraja 2019. godine osigurana je i provedena mjera tehničko-tjelesne zaštite svih centara za socijalnu skrb (zaštitar, ručni detektor metala, prolazni detektor metala). Za tu svrhu Ministarstvo je osiguralo i utrošilo iznos od 2,8 milijuna kuna (2.838.911,53 kn).

Centrima koji djeluju na više lokacija omogućena je zaštita na svim lokacijama na kojima djeluju.

Osim zaštitara, u centrima za socijalnu skrb u kojima je prostorno bila moguća ugradnja postoji prolazni detektor metala dok u manjim podružnicama gdje nije bila moguća ugradnja prolaznog detektora metala zbog prostornih uvjeta postoje ručni detektori metala.

Financijska sredstva za plaće zaštitara osiguravaju se iz sredstava jedinica područne (regionalne) samouprave, te na temelju planiranih i osiguranih financijskih sredstava ugovaraju se zaštitarske usluge.

Osnivanjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad financijska sredstva za zaštitarske usluge osiguravat će se iz Državnog proračuna čime se omogućiti ravnomjeran pristup u osiguravanju navedenih usluga”, poručuju iz Ministarstva.

Službene osobe

Iz Ministarstva podsjećaju i da su radnici centara službene osobe.

“Osim tehničke zaštite i zaštitarskih usluga, radnici centara za socijalnu skrb su izmjenama i dopunama Kaznenog zakona 2019. godine dobile status službene osobe. Time kazneno zakonodavstvo i praksa nastoje osigurati zaštitu osoba koje su u svojem radu posebno izložene ugrozi od kriminalnog ponašanja, ali i njihovu pojačanu odgovornost za zakonito postupanje”, poručili su nam.

Podsjetimo, lani je Komora socijalnih radnika, nakon niza napada na djelatnike centara za socijalnu skrb, apelirala na predsjednika, premijera, vladu i resorno ministarstvo da svojim ovlastima naprave sve da zaštite radnike i stručne djelatnike u cijeloj Republici Hrvatskoj.

Predsjednica SZDSSH: “Problem je u nesrazmjeru količine rada i odgovornosti koje na svojim leđima nose socijalni radnici”

“Socijalnih radnika u Centrima za socijalnu skrb ima nedovoljno i rade preko svih propisanih normativa. Nedostaje ih oko 700. Trenutno je u Zavodu za zapošljavanje evidentirano oko 140 socijalnih radnika na cijelom području RH. Pri tome treba napomenuti da u pojedinim županijama kao što je Ličko-senjskoj i Istarskoj županiji nema niti jednog socijalnog radnika na područnom Zavodu za zapošljavanje. Iako resorno ministarstvo daje suglasnost na zapošljavanje, činjenica je da se natječaji ponavljaju jer se nitko ne javlja. Sa druge strane, imamo situaciju da imamo mlade ljude, državljane RH koji su završili socijalni rad na Sveučilištu u Mostaru, i koji bi željeli raditi u RH, ali im je zbog loših zakonskih rješenja onemogućen ili znatno otežan pristup tržištu rada. Radi se oko stotinjak završenih socijalnih radnika koji već dvije godine čekaju da se uredi njihov status kako bi se mogli zaposliti u sustavu socijalne skrbi. Zapošljavanje mladog kadra uvelike bi rasteretilo socijalne radnike u sustavu i spriječilo bi njihov odlazak u inozemstvo”, komentirala je za Narod.hr predsjednica Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Dimić.

“Iako plaće socijalnih radnika ne zaostaju za plaćama srodnih zanimanja u javnim službama, problem je u nesrazmjeru količine rada i odgovornosti koje na svojim leđima nose. Odgovornost za rješavanje najtežih životnih situacija korisnika treba dodatno platiti i na tome će Sindikat inzistirati kroz predstojeće pregovore za Kolektivni ugovor”, zaključila je Dimić.

Istraživanje o uvjetima rada iz perspektive socijalnog radnika

Prema radu izv. prof. dr.sc. Marine Milić Babić, prof. dr. sc. Nine Žganeca i izv. prof. dr. sc. Gordane Berc objavljenom u Ljetopisu socijalnog rada 2021. godine,  socijalni radnici u Hrvatskoj uglavnom imaju negativnu percepciju o uvjetima rada pri čemu ukazuju na probleme: nesigurnosti financiranja, nedostatka kadra, neadekvatne prostorne uvjete, manjak službenih vozila za terenske obilaske, prevelikog opsega posla i administracije, nepoštovanje dostojanstva radnika i teškoće pri uspostavi suradnje s korisnicima.

Preporuke socijalnih radnika, kako navode, za unaprjeđenje opisanog su: poboljšanje uvjeta rada kroz: unaprjeđenje zakonodavnog okvira, zapošljavanje stručnog kadra i edukacije stručnjaka, poboljšanje sigurnosti.

“Zadnjih nekoliko godina teme brojnih natpisa u medijskim stupcima, internetskim
objavama i forumima bili su problemi u sustavu socijalne skrbi što je nedvojbeno
utjecalo na rad i zadovoljstvo slikom položaja socijalnih radnika u društvu, kao i na
percepciju javnosti prema profesiji”, navodi se u zaključku.

> Šola: Dobar dio udruga financiranih izvana ima političku agendu ideološke kolonizacije

> Selak Raspudić: Ministar je trebao osuditi Veljačin prostački rječnik i stati uz socijalne radnike

> Grmoja za Narod.hr: Osim što poziva na nasilje i histeriju, koje još kompetencije Veljača ima?

> Ovo su objave Veljače i Janjić o socijalnim radnicima zbog kojih je dignuta tužba

Jedino pozitivno – suradljiv radni kolektiv

“Kao pozitivnu stvar, sudionici ovog istraživanja navode podržavajući i suradljiv radni
kolektiv. Što se tiče sigurnosti i zaštite na radu, sudionici istraživanja navode kako
su u institucije i ustanove u kojima su zaposleni uveli zaštitare, detektore metala i
kamere. Ipak, bez obzira na postojanost ovih mehanizama zaštite, sudionici navode
kako je i dalje prisutan osjećaj nesigurnosti tijekom terenskog izvida koji biva djelomično ublažen u slučaju prisutnosti radnih kolega. Sudionici se osjećaju nezaštićeno
tijekom terenskog rada te navode kako su mjere sigurnosti kasno uvedene tek nakon
članci smrtnog stradanja kolega”, dodaje se.

Rezultati ovog istraživanja ukazuju na činjenicu kako socijalni radnici smatraju da status službene osobe donosi određena prava, ali ne štiti od agresivnog ponašanja korisnika.

“U okviru teme percepcije odnosa društva prema struci socijalnog rada, sudionici ju vide kao negativnu i smatraju kako reakcije okoline obiluju predrasudama, osudom i pogrdnim komentarima u javnosti. Sudionici također smatraju kako okolina nema znanja o profesiji socijalnog rada. Nadalje, preporuke socijalnih radnika za unaprjeđenje struke su: unaprjeđenje uvjeta rada (pri čemu zagovaraju povećanje plaća, unaprjeđenje zakonodavnog okvira, zapošljavanje dodatnog stručnog kadra i edukacije stručnjaka), poboljšanje sigurnosti na radnom mjestu i promocije struke socijalnog rada (preko uspostave suradnje s medijima, senzibilizacije javnosti i unapređenja profesije socijalnog rada kroz pozitivne primjere organizacija i ustanova”, zaključuje se.

* Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije. Dozvoljeno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i imena autora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.