Mnogi slučajevi obiteljskog nasilja su zgrozili hrvatsku javnost, a bili su pod nekim oblikom institucionalnog nadzora. Svaki takav slučaj povlači za sobom pitanje rada institucija, neki krive centre za socijalnu skrb, a socijalni radnici upozoravaju – “ne možemo sami, treba pogledati stvarno stanje u kojem se sustav nalazi”.
“Od 2015. do 2022. godine provedeno je 215 upravnih nadzora nad centrima za socijalnu skrb na području cijele Republike Hrvatske, od toga 39 u prošloj i 28 u ovoj godini“, odgovorilo je za Narod.hr Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi.
Nadzor nad radom centra za socijalnu skrb obuhvaća unutarnji nadzor koju provodi sama ustanova i upravni nadzor koju provode službene osobe Ministarstva. Upravni nadzor provodi se kao redovni, izvanredni i kontrolni nadzor. Također se može provesti i stručni nadzor za regulirane djelatnosti (socijalnog rada, psihologije, socijalne pedagogije i edukacijske rehabilitacije), a koje provode nadležne komore.
Rad stručnih radnika i ravnatelja centra za socijalnu skrb ocjenjuje se svake godine za prethodnu kalendarsku godinu.
Nadzor je važan dio sustava socijalne skrbi, pokazali su slučajevi koji su posljednjih godina dogodili u Hrvatskoj.
> Slučaj malene Nikoll: Osim roditelja, tko je još odgovoran za smrt romske djevojčice?
Niz slučajeva obiteljskog nasilja, mnogi sa smrtnim ishodom
Krajem kolovoza muškarac je u Novskoj supruzi zadao više ubodnih rana i ona je preminula na mjestu događaja, a ubojica je potom pobjegao s mjesta događaja. Prije nego je uhićen i sebi je oduzeo život. Dvadesetak dana prije toga žena je prijavila supruga za nametljivo ponašanje i prijetnje. Po dovršetku istraživanja i ispitivanja sisačko tužiteljstvo ga je pustilo uz zabranu prilaska supruzi na 50 metara i zabranu kontaktiranja. Sve je završilo tragično.
Nekoliko mjeseci prije toga u Slavonskom Brodu završeno je suđenje roditeljima malene romske djevojčice Nikoll, čija je smrt prošle godine na Uskrs šokirala Hrvatsku. Djevojčica je, podsjetimo, preminula zbog stravičnih ozljeda glave. Nakon smrti djevojčice krenula je istraga kojom je utvrđeno da su roditelji mjesecima zlostavljali i zanemarivali dijete. Roditelji su uhićeni, a ravnatelj novogradiškog Centra za socijalnu skrb je smijenjen. Kontrolni upravni nadzor Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike nad radom Centra za socijalnu skrb Nova Gradiška, utvrdio je višestruke pogreške i propuste.
Prisjetimo se još nekih slučajeva.
Koji su još nedavni slučajevi obiteljskog nasilja zgrozili javnost a bili su pod nekim oblikom nadzora?
Tragedija u Donjoj Bistri
Zagrebačka policija potvrdila je početkom travnja da je 30-godišnja majka na području Donje Bistre ubila dijete nakon čega je i sebi oduzela život, okarakteriziravši tu tragediju kao teško ubojstvo djeteta i samoubojstvo.
“Dana 4. travnja između 9.30 i 11 sati, na području Donje Bistre, u kupaonici kuće, 30-godišnjakinja je uporabom noža usmrtila dijete, nakon čega je istim sredstvom počinila samoubojstvo. Beživotna tijela u kući je pronašao otac starosti 38-godina o čemu je obavijestio policiju. Nakon obavljenog očevida tijela su prevezena u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu”, objavila je policija.
Mediji su nakon završenog policijskog očevida i razgovora s mještanima Donje Bistre iznosili neslužbene podatke da je u slučaju ove obitelji bilo postupanja Centra za socijalnu skrb. Navodno nije bilo zanemarivanja djeteta, nego su izvršavane redovite kontrole obitelji zbog smanjenih roditeljskih sposobnosti. Ipak, utvrđeno je da nije bilo nikakvih zamjerki o odgoju i brizi za dijete.
Iako je najmanje jedan mediji izvijestio o neslužbenim informacijama da je nad obitelji postojao nadzor, nadležno ministarstvo oglasilo se ustvrdivši da nije bilo postupanja zbog nasilja u obitelji, ali su odmah po saznanju tog nesretnog događaja uputili nadzor u nadležni centar za socijalnu skrb.
Međutim, ubrzo se pojavilo više podataka i da je socijalna služba godinama nadzirala tu obitelj.
Ministarstvo je prešutjelo da je obitelj godinama u tretmanu Centra za socijalnu skrb te da su roditelji od samog rođenja djeteta imali izrečenu mjeru nadzora nad roditeljskom skrbi – mjeru koja se, prema Obiteljskom zakonu, izriče roditeljima koji nisu u stanju samostalno ostvarivati roditeljsku skrb pri čemu je ugrožen razvoj djeteta.
U nadležnom Ministarstvu tada su rekli da nije bilo postupanja za obiteljsko nasilje te uputili na ravnatelja Centra za socijalnu skrb Krapina. Ravnatelj Centra Sergej Erdelja rekao je tada da je obitelj bila u tretmanu zbog materijalnih problema, a kad se rodilo dijete izrečena im je mjera nadzora nad roditeljskom skrbi tijekom koje nikad nije uočeno da je bilo zanemarivanja i nasilja.
Nije objasnio zašto je onda postojala mjera nadzora – koja, prema zakonu, traje od šest mjeseci do godine dana – a ovim roditeljima više je puta produljivana. Prema ravnateljevim riječima, mjera im je istekla tek prije oko godinu dana prije nesretnog događaja, a socijalni radnici procijenili su da i nakon isteka mjere treba nastaviti obilaziti obitelj.
Romsko naselje Parag kod Čakovca: U pucnjavi ubijena žena, ranjeno dvoje djece i troje odraslih
Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu podiglo je krajem veljače 2022. optužnicu protiv braće Nina i Josipa Baloga zbog osnovane sumnje da su u kolovozu prošle godine u Paragu ubili 59-godišnju Minku Pec i teško ranili više osoba.
Objavilo je to Varaždinsko tužiteljstvo ne navodeći identitete osoba protiv kojih je optužnica podignuta već samo da se radi o hrvatskim državljanima u dobi od 23 i 28 godina te da ih se tereti za jedno kazneno djelo ubojstva i za pet pokušaja ubojstva.
“Optužnicom se okrivljenog 23-godišnjaka i okrivljenog 28-godišnjaka tereti da su 24. kolovoza 2021. u Paragu, zajedno držeći automatsku pušku, usmjeravajući pušku s lijeva na desno, ispalili rafal i ispucali više metaka prema šest osoba koje su bile na dvorištu ispred kuće s druge strane ceste. Tereti ih se da su mecima pogodili 59-godišnjakinju i nanijeli joj prostrijelne rane desnog bedra i trupa od kojih je iskrvarila i preminula, dok je još pet osoba zadobilo teške ozljede, a opasnost po život otklonjena je hitnom medicinskom intervencijom”, priopćilo je Županijsko državno odvjetništvo.
Oba okrivljenika završila su u istražnom zatvoru.
Ubojstvo u romskom naselju vrh je sante problema s kojima se Međimurska županija suočava već godinama. Na lokalnoj su im razini ruke vezane, kazao župan, koji je nakon tragedije sazvao Vijeće za prevenciju, pa će uputiti niz prijedloga nadležnima, a među njima i onaj koji se tiče nenamjenskog trošenja socijalne pomoći.
“Ne mogu djeca hodati gola i bosa, a imamo remećenje javnog reda i mira, nasilje u obitelji, pijančevanje, alkohol, za vrijeme ili u danima isplate te naknade, što je također evidentirano u policijskim izvješćima”, kazao je tada Matija Posavec, međimurski župan.
“Vezano uz ubojstvo i ranjavanje više osoba u Paragu 24. kolovoza, u medijima se opetovano ponavlja premisa kako su počinitelji i žrtve u navedenom događaju korisnici naknada Centra za socijalnu skrb Čakovec te se zločin dovodi u vezu s neracionalnim trošenjem novaca za alkoholna pića”, istaknuo je Centar za socijalnu skrb Čakovec oglasivši se o krvavom obračunu u Paragu.
“Dovođenje u vezu ovako strašnog događaja s korisnicima socijalnih naknada dodatno stigmatizira sve korisnike socijalnih naknada, kao i korisnike drugih usluga Centra za socijalnu skrb Čakovec”, napomenuli su.
“Centar za socijalnu skrb Čakovec i pored propisanih ovlasti i redovnih poslova, ulaže napore u stvaranju međuresorne suradnje zbog potrebe koordiniranog stručnog rada svih dionika u zajednici, kroz rad međuresornih tijela te partnerstva u UNICEF-ovom projektu koji je usmjeren povezivanju svih dionika u radu s depriviranim obiteljima. Moramo naglasiti kako se prevencija ovakvih događaja, ili bar njihovo smanjenje, može postići stručnim, koordiniranim zajedničkim djelovanjem svih dionika – pravosuđa, socijalne skrbi, zdravstva, prosvjete, jedinica lokalne samouprave na koju sve ponovo pozivamo”, poručili su iz Centra za socijalnu skrb Čakovec.
Brat nožem usmrtio mlađeg brata
Dado Lukač (52) u nedjeljno jutro 29. kolovoza pronađen je mrtav u obiteljskoj kući u naselju Gračina pored Križevaca. Za njegovu smrt osumnjičen je njegov stariji brat Siniša kojeg su policajci odmah nakon otkrića strašnog zločina uhitili u jutarnjim satima. Ubojstvo je počinjeno nožem, a jedini svjedok krvavog zločina bio je njihov otac koji je nepokretan. Najbliži rođaci, mještani, zajednica i javnost, bili su zgroženi činom bratoubojstva.
Mještani su posvjedočili kako su svađe u njihovu domu bile česte, no kako policija nije kod njih intervenirala, tvrdili su mediji.
Obitelj je, prema riječima mještana, bila skromnijeg imovinskog statusa te ne baš druželjubiva. Svađe su, ispričali su, bile česte, čak su braća imala problema i sa zakonom te su određeno vrijeme proveli u zatvoru.
Centar za socijalnu skrb nije imao postupanja u obitelji monstruma Haralda Kopitza
Iako obitelj Haralda Kopitza, koji je prošle godine ubio svoje troje djece u zagrebačkim Mlinovima, nije bila pod nekim oblikom nadzora Centra za socijalnu skrb, prošla je kroz postupak obveznog savjetovanja za sve obitelji koje se razvode.
> Prof. dr. sc. Bagarić: Ubojica djece ima snažno i duboko razvijenu psihopatiju
> Pročitajte oproštajno pismo Austrijanca koji je ubio svoje troje djece u Zagrebu
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je, nakon provedene istrage, podiglo krajem veljače 2022. pred Županijskim sudom u Zagrebu optužnicu protiv 57-godišnjeg austrijskog državljanina Haralda Kopitza zbog ubojstva svoje troje djece.
Kako se navodi u optužnici, zločin se dogodio 24. rujna prošle godine oko 22:00 sata, u Zagrebu, u stanu u kojem je boravio sa svoje troje maloljetne djece, s unaprijed stvorenom namjerom da djecu liši života, iskoristio povjerenje djece prema njemu kao ocu i počinio navedena kaznena djela na štetu djece.
Tijekom istrage Harald Kopitz iznio je detaljnu obranu u kojoj je objasnio svoje motive što ga je rukovodilo tim strašnim činom i što ga je kako je rekao pogonilo da u ubojstvu djece i samoubojstvu vidi jedini izlaz iz situacije.
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu zatražilo je u optužnici da se protiv okrivljenika produlji istražni zatvor do okončanja kaznenog postupka zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela i zbog posebno teških okolnosti počinjenja ovog kaznenog djela.
Vještačenjem je ustanovljeno da nije bio neubrojiv u trenutku kad je počinio zločin, a u istrazi koja je bila tajna ispitani su i neki njegovi prijatelji i kolege s posla, ali i njegova bivša supruga i majka njihove djece.
Podsjetimo, Kopitz je ugušio blizance u dobi od sedam i sina u dobi od četiri godine, a potom se pokušao ubiti trovanjem no preživio je.
U vrijeme zločina majka ubijene djece nije bila u Zagrebu, a djeca su vikend provodila s ocem.
U policiji kažu da u toj obitelji ranije nije bilo “postupanja po problematici obiteljskog nasilja”.
“Ovo je strašan događaj, potpuno neshvatljivo. Obitelj je mjesto gdje bi djeca trebala biti voljena i zaštićena, u svoje i ime Ministarstva izražavan najiskreniju sućut majci i cijeloj užoj i široj obitelji, što se sustava tiče obitelj je 2018. godine bila u nadležnom Centru za socijalnu skrb tijekom obveznog savjetovanja za sve obitelji koje se razvode, došli su s unaprijed postignutim dogovorom o roditeljskoj skrbi, nakon toga nije bilo postupanja. Centar za socijalnu skrb nije imao niti jednu prijavu koja bi ukazivala na obiteljsko nasije prema djeci i majici”, rekla je tada državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić.
U lipnju ove godine Kopitz je prvostupanjski osuđen za teško ubojstvo svakog pojedinog djeteta dobio je 27 godina što se pretočilo u jedinstvenu kaznu od 50 godina, a sud je prihvatio zaključak vještaka da je u trenutku izvršenja zločina bio ubrojiv.
Stravični slučajevi koji su se dogodili ranijih godina
Bacio djecu s balkona – čudom su preživjela
Danas 56-godišnji Josip Rođak 2020. godine proglašen je krivim za četiri teška ubojstva u pokušaju i osuđen je na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 30 godina. Određene su mu i mjere obveznog psihijatrijskog liječenja. Riječ je o monstrumu koji je svoju djecu u dobi od tri do osam godina u veljači 2019. godine bacio s balkona kuće na Pagu.
Muškarac je djecu u dobi od tri do osam godina bacio rano ujutro u šest sati bacio s visine od pet metara, s balkona na betonski pod. Ženi je rekao da je ubio djecu i otišao u policiju i prijavio što je učinio.
“Prijelomi obje očne šupljine, lubanje, krvarenja, lom jagodične kosti, ozljede trbuha, pluća, prijelomi čeone kosti, krvarenja iznad moždane ovojnice…“, naveo je sudac županijskog suda Ivan Marković stravične ozljede djece. Jedno je bilo životno ugroženo, a dvoje teško ozlijeđeno.
> Tragedija u Pagu: Nakon što je otac bacio četvero malodobne djece s balkona, djevojčica završila u komi
Josipu Rođaku u rujnu 2017. godine izrečena je na Općinskom sudu u Zadru nepravomoćna presuda na godinu dana zatvora s rokom kušnje u trajanju od tri godine, koja je potom u studenom postala pravomoćna, jer da se nije žalio. Istu kaznu dobila je i njegova supruga, majka djece, sve zbog kaznenog djela protiv braka, obitelji i djece, te zanemarivanja i zlouporabe djetetovih prava.
Obitelj je 2018. posljednji put bila pod tretmanom Centra za socijalnu skrb Zadar, kad je najstarija djevojčica krenula u školu te se otkrilo da dijete ima poteškoća u govoru i ne može kontrolirati fiziološke potrebe zbog čega je u toj dobi nosila pelene. Ipak, novih prijava za zanemarivanje, odnosno novi zahtjeva za izuzimanje djece nije bilo.
Ranije, 2013. godine Općinski sud u Pagu je pokrenuo postupak za oduzimanje sve djece roditeljima, najstarije kćerke iz majčinog prvog braka, te tada dvije djevojčice iz njihove zajedničke veze. Oduzimanje djece predložio je Centar za socijalnu skrb u Zadru na temelju rezultata nadzora, ali nije uspjelo jer su odvjetnici roditelja uspjeli sve zaustaviti.
Tad je obitelj živjela u naselju kamp kućica u kampu Šimuni na Pagu, gdje je otac radio kao čuvar, a uvjeti za život bili su loši.
Kako su uvjeti stanovanja u kampu bili jedan od glavnih aduta Centru za izuzimanje djece zbog zapuštanja obitelj seli u podstanarstvo. Centar je nastavio nadzirati obitelj.
2014. godine najstarija kćerka iz prvog majčinog braka na svoj prijedlog je napustila dom te je uz pomoć stručnjaka iz Centra za socijalnu skrb prebačena u dječji dom Maestral u Splitu.
Presuda iz 2017. godine temelji se na incidentima u obitelji prema najstarijoj kćerki u razdoblju od 2012. do 2013. godine.
Sve do tragičnog događaja ni otac ni majka nisu nikad bili prijavljeni za neki oblik obiteljskog nasilja, policija nikad nije intervenirala u obitelj, niti je netko od socijalnih radnika koji su vodili skrb o obitelji primijetio nasilno ponašanje roditelja. Isto nisu primjetili niti ravnateljica škole, ni pedijatar koji je godinama pratio sve četvero djece.
> Socijalni radnici o slučaju na Pagu: Nepravedno je odgovornost pripisati stručnjacima jednog sustava
Tadašnja ministrica Nada Murganić zatražila je ostavku ravnateljice Centra za socijalnu skrb u Zadru Vesne Burčul. Ravnateljicu su pak podržali radnici, koji su smatrali kako “ostavka neće riješiti problem manjka ljudi, automobila i zatrpanosti djelatnika Centra papirologijom” i tako prebacili odgovornost na Ministarstvo, odnosno Vladu.
Njima su se pridružili i neki drugi CZSS, pa su tako primjerice iz Križevaca poslali jasnu poruku.
“Ovim okupljanjem želimo pružiti moralnu podršku prvenstveno kolegicama i kolegama iz Centra za socijalnu skrb Zadar koji su se našli u središtu hajke traženja krivca za monstruozan zločin koji se dogodio na Pagu i ukazujemo na nezadovoljstvo načinom na koji se rješavaju problemi dugogodišnje zapuštenosti sustava socijalne skrbi“, istaknuli su tada.
“Potaknuti nesretnim događajem na Pagu, osjećamo se pozvanim, reagirati na izjavu ministrice Nade Murganić, koja pretpostavlja krivnju stručnih kolegica i kolega kao i ravnateljice Centra za socijalnu skrb Zadar, dok ista još nije niti utvrđena, a čime se izravno narušava povjerenje javnog mijenja u sustavu socijalne skrbi, a u kojem sustavu i ona radi. U isto vrijeme ne navodi stvarno stanje u kojem se sustav nalazi, a odlikuje ga nedostatak stručnih radnika i vanjskih suradnika za obavljanje poslova u centrima za socijalnu skrb (provođenje mjera stručnih pomoći i potpora, pojačane brige i nadzora, nadzora nad osobnim odnosima.)”, istaknuli su.
“Centar za socijalnu skrb sa svim svojim stručnim radnicima ne može spasiti svako dijete, niti može sam, kao ustanova, pomoći svakom djetetu i svakom roditelju“, poručila je tada Burčul i u priopćenju dodala kako samo na zadarskom području “nedostaje pedijatara i liječnika školske medicine, u školama i vrtićima stručnih timova, a na sudovima se godinama čeka na ishode prijava za zanemarivanje i zlostavljanje djece kao i na rješenja za oduzimanje prava na stanovanje s djetetom. U aktualnom slučaju osam mjeseci se čeka prvo sudsko ročište”.
Upravno vijeće nakon toga je većinom glasova razriješilo ravnateljicu zadarskoga Centra za socijalnu skrb. Tri člana su bila za smjenu, a dva protiv.
Nije bio evidentiran za obiteljsko nasilje, a ubio šest osoba
2019. godine u Cimermanovoj ulici u zagrebačkom naselju Kajzerica Igor Nađ ubio je 34-godišnju Maju Tojagić, s kojom je bio zaručen i imao dvomjesečnu bebu. Ubio je i njezinog 10-godišnjeg sina Josipa iz prvog braka, njezinu sestru i prijatelja te roditelje Dragomira i Filjku. Nakon toga je počinio samoubojstvo. Jedina preživjela osoba iz ovog slučaja bila je beba i to zato jer ju je ubojica poštedio.
> Beba stara dva i pol mjeseca koja je preživjela masakr na Kajzerici nalazi se u Nazorovoj
Policija je objavila da ubojica nije bio evidentiran za obiteljsko nasilje, samo je dobio prijavu 2016.godine zbog narušavanja javnog reda i mira na Trešnjevci. Prebivalište kod obitelji koju je ubio imao je od 2017. godine.
Centar za socijalnu skrb u ovom je slučaju poručio kako su poduzeli sve odgovarajuće mjere i radnje u najboljem interesu i na dobrobit dječaka, a koji je trajno zbrinut.
“Nažalost, ovakve tragične situacije, ubojstva, čine ekstremni oblik nasilja, na koji treba reagirati na svim razinama društva, prije svega senzibiliziranjem javnosti i prijavama sumnje za svako ponašanje koje odstupa od uobičajenog, a osobito kad se radi o zaštiti ranjivih skupina”, priopćilo je tada Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koje je vodila ministrica Vesna Bedeković.
Napadi na djelatnike Centra za socijalnu skrb
”Nasilje, kako fizičko tako i govor mržnje, kao i neprimjerene izjave javnih osoba, koje ne pridonose poboljšanju kvalitete rada djelatnika sustava socijalne skrbi. Upućujemo apel Predsjedniku, Premijeru, Vladi i resornom ministru, kao i nadležnim institucijama, da sukladno svojim ovlastima naprave sve da zaštite radnike i stručne djelatnike u cijeloj Republici Hrvatskoj”, poručila je lani Komora socijalnih radnika nakon niza napada na djelatnike Centara za socijalnu skrb.
I ova godina počela je napadom na djelatnike centra za socijalnu skrb, a ubojici iz Đakova Vrhovni sud potvrdio je presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog ubojstva djelatnika centra za socijalnu skrb.
Ubojica iz Đakova dobio 40 godina zatvora za ubojstvo dvoje djelatnika Centra
Vrhovni sud potvrdio je početkom ožujka 2022. prvostupanjsku presudu osječkog Županijskog suda kojom je Andrija Drežnjak osuđen na 40 godina zatvora zbog ubojstva socijalne radnice Blaženke Poplašen i pravnika Ivana Pavića u Centru za socijalnu skrb u Đakovu, koje se dogodilo u srpnju 2019. godine.
Iako nije objavljen identitet optuženika i žrtava, sa suda podsjećaju kako je Drežnjak kao dugogodišnji štićenik đakovačkog Centra za socijalnu skrb hitcima iz pištolja ubio dvoje djelatnika centra iz osvete. Naime, on je bio uvjeren da su mu socijalna radnica i pravnik na nezakonit način oduzeli obiteljsku kuću u kojoj je prebivao.
Drežnjak je sakrio pištolj u torbicu i lažno predočio zaštitaru kako se dolazi javiti socijalnom radniku. Prvo je je ušao u ured pravnika i njemu ispalio jedan hitac u glavu. Potom je ušao u susjedni ured gdje je socijalnu radnicu, koja je bila njegova skrbnica, usmrtio hicem u glavu. Socijalna radnica je preminula na mjestu, a pravnik je umro u bolnici deset dana kasnije.
Vrhovni sud smatra da jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora u trajanju od 40 godina u svemu odgovara težini počinjenih kaznenih djela, okolnostima počinjenja djela te Drežnjakovoj ličnosti.
Vrhovni sud je utvrdio i da je prvostupanjski sud pravilno cijenio Drežnjakovo postupanje po unaprijed osmišljenom planu, kao i da je pravilno olakotnim cijenio Drežnjakovu dosadašnju neosuđivanost, stanje smanjene neubrojivosti u vrijeme počinjenja djela te okolnost da je otac dvoje djece.
Isti sud je ocijenio i da žrtve nisu dale baš ni jednog razloga ili povoda za ovakvo drastično nasilno postupanje optuženika.
Napad u Ivanić Gradu
Nedugo nakon što je Hrvatsku potresao slučaj malene Nikoll, došlo je do izdvajanja djece iz jedne obitelji u Ivanić Gradu. Kada je saznao za to, 26-godišnji muškarac, otac te djece, početkom travnja 2021. došao je u Centar za socijalnu skrb u Ivanić-Grad, verbalno napao osoblje Centra, a potom počeo razbijati oko sebe. Uništio je inventar i napao zaštitarku centra za socijalnu skrb, nakon čega je pritvoren.
Napad u Kaštelima
Nedugo nakon ovog napada, 15. travnja, trojica muškaraca napala su i ozlijedila radnike lokalnog centra za socijalnu skrb. Prema riječima ravnatelja Ante Bjaževića za medije, do napada je došlo tijekom obilaska obitelji koja je i u njihovom tretmanu. Na obilazak su otišli socijalni radnik, socijalna radnica i psihologinja.
Tamo ih je muškarac potjerao iz kuće, prvo fizički napao socijalnog radnika i gurao ga niz stepenice. Iako je socijalni radnik stao između kolegica i muškarca, ovaj je uspio socijalnoj radnici zavrnuti ruku.
Napadnuti socijalni radnici potražili su liječničku pomoć, a utvrđene su im lakše tjelesne ozljede, ali ostala je velika psihička trauma nakon događaja.
Napad u Rovinju
Pedesetšestogodišnji hrvatski državljanin 7. veljače 2022. unutar zgrade u kojoj se nalaze prostorije ustanove za socijalnu skrb u Rovinju zaprijetio je djelatnici da će baciti bombu na djelatnike ustanove, a što je kod nje izazvao strah za nju i ostale zaposlenike, izvijestila je policija.
Time je počinio kazneno djelo prijetnje. Policijski službenici proveli su nad 56-godišnjakom kriminalističko istraživanje te će protiv njega podnijeti kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u redovnom postupku.
Mali broj socijalnih radnika – velik broj korisnika sustava socijalne skrbi
U Republici Hrvatskoj djeluju 82 centra za socijalnu skrb i 56 podružnica. U 2021. godini ukupno je bilo 419.826 korisnika svih prava i socijalnih usluga.
“Kao što dobro znate, u Hrvatskoj imamo dvije i pol tisuće socijalnih radnica i radnika i više od pola milijuna korisnika sustava socijalne skrbi. Ne pristajem da budemo tema u široj javnosti samo par puta godišnje i samo kada se dogodi nešto loše. Istina je najvažnija, ali isto tako nećemo dopustiti da socijalni radnici budu dežurni krivci ili ilustracija neučinkovitog sustava”, upozorio je ranije predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Antun Ilijaš.
Novim Zakonom o socijalnoj skrbi predviđena je reorganizacija centara za socijalnu skrb i osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji će s radom započeti 1. siječnja 2023. s ciljem rasterećivanja dijela poslova koje će preuzeti Središnja služba, ujednačenog postupanja i učinkovitijeg stručnog rada područnih jedinica, pa će trebati još vremena kako bi se vidjelo kako će takav sustav funkcionirati i hoće li se išta promijeniti.
* Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije. Dozvoljeno je prenošenje sadržaja uz objavu izvora i imena autora.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
