Ministar socijalne politike Marin Piletić osudio je u utorak napad u Centru za socijalnu skrb Ivanec istaknuvši kako u njemu nitko nije stradao te se pokazalo da sigurnosni sustav u centrima za socijalnu skrb funkcionira. Četrdesetogodišnji muškarac u utorak je u prostore Centra za socijalnu skrb u Ivancu bacio zapaljivu staklenu bocu i pobjegao s mjesta događaja, no policija ga je ubrzo uhitila.
Muškarac (40) je bio u sustavu godinu dana, revoltiran odlukom centra odlučio je uzeti stvar u svoje ruke.Mediji navode kako mu je po žurnoj mjeri oduzeto dijete.
Kako smo ranije pisali, ova godina počela je napadom na djelatnike centra za socijalnu skrb, a ubojici iz Đakova Vrhovni sud potvrdio je presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog ubojstva djelatnika centra za socijalnu skrb.
Ponovo se otvara pitanje sigurnosti djelatnika centara za socijalnu skrb, ali i kako se uopće postupa na terenu, koji su problemi i kakva je procedura u ovakvim slučajevima?
> Slučaj malene Nikoll: Osim roditelja, tko je još odgovoran za smrt romske djevojčice?
Sigurnost djelatnika
“Na razini cijele Republike Hrvatske do kraja 2019. godine osigurana je i provedena mjera tehničko-tjelesne zaštite svih centara za socijalnu skrb (zaštitar, ručni detektor metala, prolazni detektor metala). Za tu svrhu Ministarstvo je osiguralo i utrošilo iznos od 2,8 milijuna kuna (2.838.911,53 kn).
Centrima koji djeluju na više lokacija omogućena je zaštita na svim lokacijama na kojima djeluju.
Osim zaštitara, u centrima za socijalnu skrb u kojima je prostorno bila moguća ugradnja postoji prolazni detektor metala dok u manjim podružnicama gdje nije bila moguća ugradnja prolaznog detektora metala zbog prostornih uvjeta postoje ručni detektori metala.
Financijska sredstva za plaće zaštitara osiguravaju se iz sredstava jedinica područne (regionalne) samouprave, te na temelju planiranih i osiguranih financijskih sredstava ugovaraju se zaštitarske usluge.
Osnivanjem Hrvatskog zavoda za socijalni rad financijska sredstva za zaštitarske usluge osiguravat će se iz Državnog proračuna čime se omogućiti ravnomjeran pristup u osiguravanju navedenih usluga”, poručuju iz Ministarstva.
Problemi kod rada na terenu
Za organizaciju rada centra za socijalnu skrb odgovoran je ravnatelj centra, a svaka situacija koja se procjenjuje žurnom i visoko rizičnom zahtjeva žurna postupanja, koja uključuju i nenajavljene terenske obilaske obiteljima ili samcima u potrebi.
Oko problema kod rada na terenu pitali smo Hrvatsku komoru socijalnih radnika.
“Problem su svakako resursi, jer je naša želja i sama suština našeg poziva pružiti našim korisnicima što veću pomoć i što efikasniju podršku. Međutim, baš na pitanju resursa dolazimo do drugog gorućeg problema, a to je neujednačenost uvjeta za rad u svim centrima za socijalnu skrb diljem Hrvatske.
Dok su u nekim centrima ti uvjeti zadovoljavajući, u pojedinim centrima nedostaje i prostora za rad i vozila za mobilnost socijalnih radnika kako bi svoj posao mogli obaviti na cijelom području koje pokrivaju. Problem je što su zbog nedostatka tih resursa korisnici zakinuti, jer nije isto ako jedan korisnik ima razgovor s jednim socijalnim radnikom u prostoriji, ili ako ih se tamo tiska troje istovremeno.
Isto tako, ako manjka vozila za obilazak korisnika na terenu, nemoguće je do svih njih doći onako često koliko bismo to željeli, odnosno koliko to pojedina situacija iziskuje”, kažu za Narod.hr iz Hrvatske komore socijalnih radnika.
Status službene osobe ne rješava probleme
Nije jednostavno osigurati sigurnost djelatnika centara za socijalnu skrb. Osim tehničke zaštite i zaštitarskih usluga, radnici centara za socijalnu skrb su izmjenama i dopunama Kaznenog zakona 2019. godine dobili status službene osobe.
“Status službene osobe sam po sebi ne rješava probleme s kojima se suočavamo, ali je socijalnim radnicima svakako važno da je njihova uloga u radu s korisnicima prepoznata i kroz taj status. To više što neki korisnici nažalost znaju nasilno reagirati, dio njih i zbog ozbiljnih psihičkih problema s kojima su suočeni. Važno je znati da su svi djelatnici centara za socijalnu skrb, od socijalnih radnika do psihologa i pedagoga, osposobljeni za rad s korisnicima koji iz raznih razloga mogu imati devijantno i neprihvatljivo ponašanje, te da većinu takvih situacija uspijevaju samostalno riješiti.
Međutim, status službene osobe dodatno dobiva na značaju upravo u trenutku kada uputimo poziv na pomoć i na reakciju drugih službi, jer su međuresorna suradnja i žurna reakcija ključ za smanjenje mogućih posljedica devijantnog ponašanja pojedinih korisnika, a samim time i osjećaja veće sigurnosti”, rekli su za Narod.hr iz Hrvatske komore socijalnih radnika.
Mogućnost policijske pratnje
U situacijama u kojima postoji procjena visokog rizika da je korisnik bilo zbog vlastitog ponašanja ili zbog ponašanja drugih u opasnosti ili svojim ponašanjem ugrožava druge moguće je zatražiti asistenciju policijskih službenika na terenu.
“Većina centara za socijalnu skrb inače imaju dobru suradnju s policijom, ali da bi cjelokupni sustav funkcionirao na dobrobit korisnika sve javne službe, od centara za socijalnu skrb, preko policije i državnog odvjetništva pa sve do zdravstvenih institucija, moraju brzo i efikasno surađivati. Svjesni toga kontinuirano pozivamo sva nadležna ministarstva na aktivnu suradnju i žurno uključivanje struke u svim područjima kako bi sigurnost u centrima, ne samo za djelatnike nego i za ostale korisnike, bila na najvišoj mogućoj razini. Kao rezultat naših poziva nadamo se skorom održavanju sastanka svih pet komora koje rade u sustavu socijalne skrbi s ministrima Božinovićem, Piletićem i Berošem”, ističu za Narod.hr iz Hrvatske komore socijalnih radnika.
Suradnja je posebno važna kad se primijete znakovi nasilja u obitelji. Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji ključan je kod intervencija i propisuje postupanja tijela koja postupaju u predmetima nasilja u obitelji.
Postupanje u slučaju nasilja u obitelji
Prema Protokolu “postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno, bez odgode, uvažavajući prava žrtve i s osobitim senzibilitetom za žene, djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe kao žrtve nasilja u obitelji“.
Tako, kada Centar za socijalnu skrb zaprimi informaciju o nasilju dužan je žurno i bez odgode izvršiti prijavu policiji te dostaviti sve obavijesti o slučaju. Stručni radnici centra dužni su žurno uspostaviti kontakt sa žrtvom pozivom u centar za socijalnu skrb ili odlaskom na teren te odmah poduzeti mjere za zaustavljanje nasilja i zaštitu sigurnosti žrtve neovisno o njenom prebivalištu.
To uključuje upoznavanje žrtve s mogućnosti smještaja zajedno sa maloljetnom djecom u sklonište ili dom za žrtve obiteljskog nasilja, u suradnji s odgovarajućim nevladinim organizacijama, zajedno sa žrtvom nasilja izraditi plan sigurnosti, posredovati i pomoći kod ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć i zastupanje kod Hrvatske odvjetničke komore, pomoći i posredovati kod ostvarivanja prava na besplatnu zdravstvenu zaštitu te uputiti u odgovarajuće savjetovalište za žrtve nasilja u obitelji.
Od 2019. godine Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi financijski podupire i rad savjetovališta za žrtve nasilja u iznosu od tri milijuna kuna na godišnjoj razini, a od 2021. i rad savjetovališta za žrtve seksualnog nasilja, informacija je koju su dali za Narod.hr.
Ponekad dolazi i do izdvajanja djece iz obitelji. Centar za socijalnu skrb tada provodi postupak s ciljem izbora najprikladnije mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta “pri čemu se vodi računa da se odredi ona mjera kojom se najmanje ograničava pravo roditelja na ostvarivanje skrbi o djetetu, ako je takvom mjerom moguće zaštititi prava i dobrobit djeteta”.
Jesu li zaposlenici CZSS-a dovoljno plaćeni za svoj rad?
Plaće te dodaci na plaću službenika i namještenika centara za socijalnu skrb propisane su Zakonom o plaćama u javnim službama, Zakonom o osnovici plaće u javnim službama, Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentom složenosti poslova službenika i namještenika u javnim službama, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama te Kolektivnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi.
Sukladno navedenom, plaću službenika u centru za socijalnu skrb čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta, osnovice koja od 1. siječnja 2022. iznosi 6.044,51 kuna uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža.
Koeficijent radnog mjesta stručnog radnika (socijalnog radnika, pravnika, psihologa, socijalnog pedagoga i edukacijskog rehabilitatora) u ustanovama socijalne skrbi je 1,400.
Prema radu izv. prof. dr.sc. Marine Milić Babić, prof. dr. sc. Nine Žganeca i izv. prof. dr. sc. Gordane Berc objavljenom u Ljetopisu socijalnog rada 2021. godine, socijalni radnici u Hrvatskoj nisu zadovoljni visinom svoje plaće.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
