Ovih dana vrtićanci zažarenih očiju pišu pisma svetom Nikoli sa svojim željama, to jest diktiraju ih majkama i očevima.
To jest roditelju 1 ili roditelju 2, kako je to formulirala zagrebačka gradska uprava prije mjesec dana, kad je svoje zaposlenike pozvala da se prijave kako bi im dala novac da taj dar mogu i kupiti, piše Boris Beck u kolumni za Večernji list.
To je izazvalo sprdnju na internetu, pa se uprava preko glasnogovornice izmotavala da je to samo tehničko pitanje, kako ne bi došlo do udvostručavanja dara u slučajevima kad oba roditelja rade za Grad, ali svi znamo da nije tako.
Problem s roditeljima 1 i 2 nastao u SAD-u
Roditelj 1 i roditelj 2 su od 2010. norma kad u SAD-u ispunjavate molbu za dječju putovnicu, a odonda se to proširilo i na Britaniju i neke druge europske zemlje.
>Pojmovima ‘roditelj 1’ i ‘roditelj 2’ Tomašević nastavlja provoditi politiku čiji je glavni protagonist Noah Kraljević
U francuskom parlamentu je 2019. bio predložen zakon po kojemu bi se roditelj 1 i roditelj 2 uveli i u školske dokumente, ali bio je odbačen nakon prvog čitanja. Tamo su jako protiv jezičnih novotarija.
U francuskom se „on“ kaže „il“, a „ona“ je „elle“, no u zadnje vrijeme se ondje širi njihova spojenica „iel“, kao neki muško-ženski amalgam. Ovih dana je francuski Senat, na prijedlog republikanaca, stranke desnog centra, izglasao prijedlog da se „iel“ zabrani, ali to još mora potvrditi Opća skupština.
Spektakularne jezične vratolomije
U travnju 2021. španjolska ministrica jednakosti Irene Montero održala je govor u Madridu u kojem je napala desničarsku regionalnu vladu zbog njezina stava prema pravima LGBTQ+ osoba, ali nije zbog govora došla na naslovnice, nego zbog jezične inovacije.
Kao ni francuski, ni španjolski nema srednji rod, a ona ga je izmislila za tu priliku u paroli “libertad para todos, para todas y para todes” – sloboda za svakoga, svaku i svako, mi bismo rekli.
Darío Villanueva, tadašnji čelnik Kraljevske akademije, koja nadzire uporabu španjolskog jezika, napao ju je jer “brka gramatika sa seksizmom” te da nudi „lažna rješenja, apsurdna, smiješna i potpuno neučinkovita.”
Francuska Akademija još je rigoroznija. U Hrvatskoj, kao i u Njemačkoj, lako se tvore i prirodno koriste nazivi za ženska zanimanja, kao što su gradonačelnica, ministrica i sutkinja, ali francuska jezična kultura tome se opire.
Kulturološke razlike
Nama je nevjerojatno da su akademici tek 2019. dozvolili da se ženama na tim položajima smije obratiti u ženskom rodu, s „madame la maire“, „madame la ministre“ili „madame la juge“.
>Nadbiskup Kutleša o postmodernom društvu: Rod, spol, obitelj, istina, laž, identitet… Sve je opcionalno
U Italiji, pak, imamo obratan slučaj. Giorgia Meloni, prva talijanska premijerka, odmah je po izboru objavila da njezina titula glasi Presidente del Consiglio – dakle, predsjednik, a ne predsjednica Vijeća ministara, da joj se ne bi slučajno netko obratio u ženskom rodu.
Zbrka među spolovima izazvala je i zbrku među gramatičkim rodovima. Svi znamo za muško/ženske oblike u formularima, poput „upisao/la“ ili „rođen/a“, no to se sada širi i europskim medijima.
Kako osloviti svetoga Nikolu?
Osim kose crte koriste se i obične crtice „doktor-ica“, zvjezdice „doktor*ica“, zagrade „drag(i)(e) prijatelji(ce)“ ili čak srednje točke i neki posebni znakovi koje nemamo uobičajeno na tipkovnici.
Talijanska Accademia della Crusca, koja bdije nad talijanskim standardnim jezikom, poput španjolske i francuske akademije, protivi se takvim egzibicijama na sudovima, a iz Académie Française upozoravaju na jednu proturječnost: dok pokušavamo izaći u susret jednoj manjini, rodno neutralnoj, otežavamo život drugoj, onima s poteškoćama u čitanju i pisanju jer im stavljamo bizarne prepreke.
Ovako ili onako, do sada su pisma mališana svetom Nikoli napisana, i oni će uskoro veselo cvrkutati „Tralala, tralala, ide sveti Nikola!“ Ili će to možda biti sveta Nikola? Konačno, nosi haljinu.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.