Beljak ponovno izabran za predsjednika HSS-a: Osvrnuo se na “nikad burniji amandman” i najavio novu politiku stranke

Foto: fah

Krešo Beljak u subotu je na izbornoj Glavnoj skupštini Hrvatske seljačke stranke (HSS) ponovno izabran za predsjednika HSS-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izabran je s 524 glasa, nije bilo protiv, a nevažećih listića bilo je 83.

Beljak je delegatima, predstavljajući prije glasanja svoju kandidaturu, rekao kako vjeruje u budućnost HSS-a i u sve njih. “Vjerujem da svi zajedno možemo i moramo vrlo brzo ponovno pretvoriti HSS u elitnu hrvatsku političku stranku, kojoj će se vjerovati i koja će opet stajati na braniku hrvatske državnosti i hrvatskih nacionalnih interesa”, rekao je. Istaknuo je da će svi zajedno u idućem četverogodišnjem razdoblju udariti temelje novoj politici HSS-a, čuvajući njene temeljne tradicije.

Tko je Krešo Beljak, predsjednik HSS-a?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Delegati izborne Glavne skupštine HSS-a prihvatili su prije toga velikom većinom, sa samo tri glasa protiv, izvješće aktualnog predsjednika i jedinog kandidata za predsjednika stranke Kreše Beljaka.

Beljak je istaknuo da je u nepunih 10 mjeseci, koliko je na čelu HSS-a, bilo mnogo burnih događaja, ali da  je Hrvatska seljačka stranka opet, istaknuo je, relevantna i što je najvažnije “neovisna hrvatska politička stranka”.

“Nikad u povijesti HSS-a kraći mandat od trenutačnog, a nadam se i budućeg vodstva stranke ali isto tako nikad u povijesti HSS-a burniji mandat. Nikad se u novijoj povijesti HSS-a nije dogodila tolika medijska pažnja prema našoj stranci i nikad do sada nismo bili toliko uvažavani i pitani za mišljenje oko svih relevantnih stvari koje zanimaju hrvatsku javnost”, rekao je Beljak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Evo što je i kada Beljak govorio prije nego se prestrašio da će ga HSS-ovci izbaciti iz stranke!

Kazao je kako je odmah nakon stupanja na dužnost predsjednika krenuo u dubinsku analizu stanja stranke koja je bila u “nezavidnom stanju” organizacijski, financijski na rubu bankorota i politički u kritičnom stanju.  “Od parlamentarnih izbora 2003., naša stranka u svakom izbornom ciklusu gubi otprilike 50 posto biračkog tijela. Taj trend gubitka polovice glasova od izbora do izbora zaustavljen je tek ove godine, te iako smo dobili praktički isti broj glasova kao i na izborima 2015., može se reći da smo zaustavili daljnje političko propadanje stranke”, istaknuo je Beljak.

Rekao je da su nažalost pritisci pojačani nakon što su jasno pokazali da se ne žele trajno vezati ni uz jednu stranku, posebno ne uz one koji su ih pokušavali uništiti, te da su otvoreni za razgovore sa svim mogućim partnerima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Pritisci nisu išli samo iz određenih, nama nesklonih medijskih krugova već su se nažalost pojavili i unutar same naše stranačke organizacije, jednim dijelom i od pojedinih vrlo visokih dužnosnika HSS-a, koji su unaprijed sugerirali da neće poštivati odluke većine ako ne budu njima osobno po volji”, rekao je i istaknuo da je posebno pitanje zašto su takav pristupu imali upravo oni “koji su bili u prilici voditi politiku HSS-a baš u godinama u kojima je HSS konstantno gubio i potporu glasača i rejting u javnosti”.

Naglasio je težinu problema s kojima se uže vodstvo HSS-a moralo suočiti u predizbornoj kampanji, iako je odluka da HSS na prošle parlamentarne izbore ide u sastavu Narodne koalicije donesena na Glavnom odboru stranke sa 87 posto glasova “za” u situaciji kada, kako je rekao, “drugih opcija gotovo da nije ni bilo”. Rekao je i kako su im je njihov dotadašnji partner HDZ ponudio da čekaju, a čekanje je lako moglo značiti današnju sudbinu drugih partnera iz tadašnje Domoljubne koalicije, primjerice HSP-a Ante Starčević ili Hrasta. Da podsjetim, te stranke danas više praktički ne postoje”, rekao je.

“I kad je odluka donesena, odluka koja nije nikome bila niti laka niti jednostavna ali je značila spas za našu stranku, umjesto da se svi skupa pobrinemo za što bolji rezultat, problemi s istupima pojedinaca su kulminirali”, rekao je Beljak te upitao u kojoj bi to stranci takvi istupi ili takvo ponašanje prošli nekažnjeno. Rekao je da su suspenzijama kažnjeni svi oni koji su ih otvoreno opstruirali.

“Kako bismo svi zajedno napokon mogli krenuti s ozbiljnim političkim radom, bilo je potrebno završiti unutarstranačke sukobe koji su tinjali ili plamtjeli u našoj stranci gotovo desetljeće i pol i koji su nas doveli gotovo do samog ruba političkog značaja i utjecaja. Smatram kaka je tim sukobima i borbama sada napokon kraj i kako će upravo ova izborna Glavna skupština na svaki način značiti novi početak stranačkog djelovanja HSS-a”, zaključio je Beljak te ustvrdio kako se rezultati njihovog zajedničkog rada vide kroz interes javnosti i njihovih pet saborskih zastupnika koji složno djeluju u Saboru.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Beljak je zatim predstavio delegatima svoju kandidaturu za predsjednika stranke, a nakon toga su oni pristupili glasanju za predsjednika i središnja tijela. Nazočan je 651 delegat od 810, koliko je bilo najavljeno.

Novinarima koje su zanimali razlozi glasova protiv Beljakova izvješća, delegat Zlatko Novak iz Osječko-baranjske županije rekao je da je on glasao protiv zato što smatra nedenmokratskim postupkom suspendirati potencijalne kandidate za predsjednika stranke. Ti su članovi, smatra, zakinuti da i oni kažu nešto.

Suspendirani HSS-ovci pozivaju na suprotstavljanje Beljakovoj “tiraniji i diktaturi”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.