U Hrvatskoj se 22. rujna obilježava kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama u znak sjećanja na ubojstvo koje se dogodilo na današnji dan 1999. godine, kada je na ročištu tijekom brakorazvodne parnice na zagrebačkom Općinskom građanskom sudu suprug ubio suprugu te sutkinju i odvjetnicu, a teško ranio zapisničarku, ali i na sve druge žene koje su nasilno izgubile svoje živote.
U povodu nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, predsjednik SDP-a Davor Bernardić položio je cvijeće i zapalio svijeću ispred zagrebačkog općinskog građanskog suda.
Čelnik SDP-a naglasio je da se Istanbulska konvencija, iako je ratificirana u Hrvatskom saboru, i dalje ne provodi, te je zatim ustvrdio kako su najveći uzročnici nasilja manjak policajaca, njihova stara oprema i male plaće, javlja HRT.
GREVIO: Hrvatsku bi u provedbi IK nadzirale istomišljenice Sanje Sarnavke i Rade Borić
“Ono što je danas iznimno važno reći da je SDP prije godinu i pol dana, dakle na 8. mart 2017. poslao u proceduru zahtjev za ratifikacijom Istanbulske konvencije i danas nakon godinu i pol dana možemo reći da se Istanbulska konvencija ne realizira.
Ovim putem pozivam Vladu RH da ju implementira i da omogući ženama u Hrvatskoj da se jednostavno efikasnije, bolje bore protiv nasilnika, da se nasilje u Hrvatskoj pogotovo prema ženama smanji. Istanbulska konvencija je napravila mnoge bitne pomake, vratila je nadu ljudima kada je u pitanju rodna ravnopravnost i bez obzira na taj civilizacijski doseg, koji su po tom rodnom opredjeljenju drugi i drugačiji, Istanbulska konvencija ne smije ostati mrtvo slovo na papiru.
Ne mogu primjetiti da raste nasilje u Zagrebu, ali raste nasilje u Splitu, raste nasilje u drugim hrvatskim gradovima i postavlja se pitanje što radi policija i ministar Božinović. Uvijek kada se dogodi porast nasilja, policija mora biti spremna reagirati. Činjenica je da je sve manji broj policajaca u zajednici, činjenica je da policajci rade u sve težim uvjetima. Policijski službenici imaju relativno niske plaće, te plaće dugo nisu rasle, njihova oprema je zastarjela i moramo dati sve od sebe da pojačamo broj policajaca tamo gdje treba, a to je na terenu među ljudima u zajednici”, ustvrdio je predsjednik SDP-a Davor Bernardić.
Kako je ratificirana Istanbulska konvencija
Podsjetimo, unatoč svim upozorenjima i kritikama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatske biskupske konferencije, Matice hrvatske, stručnjaka, intelektualaca, a posebice birača HDZ-a, koalicija HDZ-HNS-SDSS-HDS-HSLS-Saucha i zastupnika iz navodne oporbe pod vodstvom Hrvatske demokratske zajednice IK je ratificirana sa 110 glasova i 30 protiv i to sa zadatkom da zaštiti žene od nasilja bez uvođenja rodne ideologije u obrazovni i svaki drugi sustav Republike Hrvatske.
Zbog pritiska javnosti i stručnjaka, Andrej Plenković je uz temeljni dokument Istanbulske konvencije dodao ‘interepretativnu izjavu‘ koja je trebala biti jamac da se neće uvoditi rodna ideologija.
Ipak, nakon ratifikacije IK nasilje nad ženama se nije bitno smanjilo te se čak u nekim gradovima povećalo. S druge strane, državne institucije počele su provoditi mjere za koje kritičari smatraju kako su djelom rodne ideologije uvedene Istanbulskom konvencijom.
Nekoliko dana nakon ratifikacije IK Ministarstvo znanosti i obrazovanja umjesto spola uvelo “rod”
Tako je ministarstvo znanosti i obrazovanja samo nekoliko dana nakon ratifikacije Istanbulske konvencije poslalo mladim znanstvenicima upitnik “(Samo)procjena stavova o mobilnosti”. U tom upitniku od mladih znanstvenika tražilo se da odaberu svoj “rod”: “male” (muški) rod, “female” (ženski) rod i “I prefer not to say”.
Također, 40-ak dana nakon što je ratificirana IK ministarstvo znanosti i obrazovanja je 23. svibnja ove godine uputilo dopis svim osnovnim i srednjim školama, te svim visokim učilištima kojim se unaprijed regulira “izdavanje svjedodžbi i diploma nakon upisa promjene spola/odabira života u drugom rodnom identitetu, imena i/li prezimena u državnim maticama”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/hrt
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.