Hrvatska liječnička komora (HLK) odgovorila je na priopćenje ministra zdravstva Vilija Beroša o dvojnoj praksi liječnika. Ministar Beroš je, podsjetimo, rekao da je naložio ravnateljima bolnica analizu rada svih onih koji rade i kao privatnici. Hrvatska liječnička komora smatra kako dvojna praksa liječnika (rad u javnom zdravstvu, a u slobodno vrijeme i u privatnom zdravstvu) zadržava liječnike u javnom zdravstvu i smanjuje njihovu motivaciju za odlaskom u inozemstvo jer im omogućava dodatnu zaradu.
“Sadašnje zakonsko rješenje zadovoljavajuće”
Iz Hrvatske liječničke komore istaknuli su kako stoga smatraju sadašnje zakonsko rješenje zadovoljavajućim. Dopunski rad u privatnom sektoru uobičajen je u Europskoj uniji, pa je tako npr. većina liječnika specijalista u javnom zdravstvu Austrije i Irske kroz dvojnu praksu angažirano i u privatnom zdravstvu, podsjeća HLK.
Liječnička komora upozorava kako se ne bi smjela ponoviti situacija iz 2001. i 2010. godine kada su tadašnji ministri zdravstva značajno ograničili mogućnost liječnicima iz javnog zdravstva da u slobodno vrijeme rade u privatnom zdravstvu. Glavni negativni rezultat te mjere bio je značajan odljev vrhunskih stručnjaka iz javnog zdravstva koji su dali otkaz i otišli raditi kod privatnih poslodavaca. Sličan primjer nalazimo i u Turskoj 2010. godine kada je veliki broj liječnika, zbog zabrane dvojne prakse, otišao raditi u privatno zdravstvo, kažu.
“Izravno potiče i izvrsnost”
“Pored toga što dvojna praksa zadržava najkvalitetnije liječnike na njihovom poslu u javnom zdravstvu, ona izravno potiče i izvrsnost u medicini jer liječnici koji žele obavljati dvojnu praksu moraju prvo stručno i znanstveno izgraditi svoje ime u javnom zdravstvenom sustavu. Pravo liječnika da u svoje slobodno vrijeme rade u privatnoj praksi pozitivno utječe i na smanjenje lista čekanja u javnom zdravstvu” ističe dr. sc. Krešimir Luetić, predsjednik HLK-a.
Iz Komore podjećaju da su pravila o dvojnom radu liječnika u Hrvatskoj mijenjanja čak 12 puta u proteklih 30 godina, jer je gotovo svaki ministar imao potrebu izmijeniti pravne akte koji reguliraju to područje. Rezultati tih izmjena su izostali, osim neželjene posljedice odljeva vrhunskih liječnika kod privatnih poslodavaca.
Kao i do sada, Hrvatska liječnička komora osuđuje svaku eventualnu zloupotrebu modela dvojne prakse. Međutim, za HLK je krajnje neprihvatljivo da se zbog pojedinačne zloupotrebe ukida pravo liječnika na dvojnu praksu.
Priopćenje ministra Beroša
Ministar zdravstva Vili Beroš prethodno se oglasio priopćenjem o dvojnoj praksi. Njegovo priopćenje prenosimo u cjelosti:
“Kombinacija javnog i privatnog uobičajena je pojava u svim zdravstvenim sustavima razvijenih zemalja, u kojima, upravo kombiniranjem javnih i privatnih potencijala, pruža se optimalna zdravstvena zaštita svim građanima. No, kada s jedne strane svjedočimo gomilanju listi čekanja u javnim zdravstvenim ustanovama, a s druge strane, vidimo pojačano oglašavanje zdravstvenih ustanova u kojima u dopunskom radu rade i liječnici iz javnih zdravstvenih ustanova, tada nije riječ o dobro uređenoj kombinaciji javnog i privatnog pružanja zdravstvene zaštite. Takva situacija može utjecati na ostvarivanje zdravstvene zaštite pacijenata i dovesti do diskriminiranja onih koji nemaju financijske resurse za liječenje u privatnom sektoru.
Jednaka nepravda se čini i marljivim kolegama u javnom zdravstvu koji ispunjavaju svoje obveze i nerijetko preuzimaju teret kolega kojima je glavni posao postao onaj u privatnom sektoru.
Prihvatljive norme
Kao ministru zdravstva koji dolazi iz javnog zdravstvenog sustava, takva praksa, ukoliko je prisutna, je neprihvatljiva te sam naložio svim ravnateljima zdravstvenih ustanova analizu učinkovitosti djelatnika koji rade u oba sektora odnosno u kojoj dinamici i terminima pružaju zdravstvene usluge. Uz navedeno, u skorašnje vrijeme struka će donijeti norme prihvatljive duljine čekanja za svaku pojedinu uslugu vodeći računa o dijagnozi pacijenta kao i tijeku daljnjeg liječenja, te ukoliko postoje liste čekanja veće od preporučene, dovest će se u pitanje dozvola za rad pojedinih liječnika i u privatnom sektoru.
Na tom tragu će biti predložena zakonska regulativa u sklopu izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti koje se donose krajem godine. Ponavljam i ponovit ću opet, zdravstveni sustav postoji radi pacijenata, a ne obrnuto. Tom paradigmom se upravo vodimo i u reformskim mjerama u kojima je pacijent u samom središtu zdravstvenog sustava”, navodi se u priopćenju ministra Beroša.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
