“U emisiji ‘Dobar dan Hrvatska’ na prvom programu HTV-a, 30. svibnja mogli smo vidjeti i čuti kako se kroz očito nerazumijevanje i zlouporabu demokratske slobode izražavanja iznose ideje i tvrdnje koje vrijeđaju, šokiraju i uznemiravaju članove Židovske zajednice u Hrvatskoj”, priopćila je u ponedjeljak Židovska vjerska zajednica Bet Israel.
“Još više šokira činjenica da se promoviranju takvih ideja daje mjesto na javnoj televiziji”, stoji u priopćenju.
> Zašto su Kraus, Pupovac, Goldstein i antifašističke udruge protiv revizije povijesti?
Bet Israel tvrdi kako teze iznesene u toj emisiji predstavljaju očit primjer poricanja holokausta.
“U zemljama čijem civilizacijskom i kulturološkom okviru želimo pripadati, poricanje holokausta smatra se jednim od vidova antisemitizma”, ističe Bet Israel i dodaje kako promotori takvih ideja, u pravilu, završe na sudu te dobivaju primjerene kazne.
U HRT-ovoj emisiji urednice Karoline Vidović Krišto, koju su vodili Marina Medved Pulić i Franjo Ridjan gostovao je novinar, publicist i tajnik udruge Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac Igor Vukić. Vukić je autor knjige “Radni logor Jsanovac”, a u emisiji je, uz ostalo, osporavao brojku od oko 80.000 ubijenih zatočenika u Jasenovcu.
Podsjetimo također, u seriji članaka već duže vrijeme hrvatski znanstvenici upozoravaju kako u popisu JUSP Jasenovac postoje različite nepravilnosti u smislu nepouzdanih i pogrješnih podataka.
“Cijena nepravilnosti popisa jasenovačkih žrtava je dakle potencijalna krađa novaca od Njemačke, uvjetno gledano krađa identiteta pripadnika židovske zajednice za političke interese te bespotrebno ocrnjivanje Hrvata koje je u određenoj mjeri imalo svoju negativnu ulogu i u Domovinskom ratu. Čak ako je zbog svojstvene prirode komunističke partije sve ovo imalo određenog političkog smisla za vrijeme bivše države, je li doista nužno i danas plaćati cijenu takvog ocrnjivanja? U vrijeme kad u susjednim državama službena glasila govore o nevjerojatnoj brojci od 700 000 jasenovačkih žrtava te tako hrane određene političke opcije, ne bi li u interesu hrvatske države bilo poticati stručnjake da znanstveno pristupe spomenutom problemu na sličan način kao što je to primjerice učinjeno u poslijeratnoj Njemačkoj?”, zapitao se Nikola Banić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
