Zahvaljujući suradnji između danskih investitora u uzgoj industrijske konoplje i poljoprivrednika požeškog kraja, na prvih 20 hektara oranica u Zlatnoj dolini zasijana je industrijska konoplja – sve traženija agrokultura na svjetskom tržištu, istaknuli su iz CoCrocarda.
Pojasnili su kako kad bi Vlada izmijenivši zakonsku regulativu koja sada uvelike priječi bolje iskorištavanje industrijske konoplje u Hrvatskoj – stvorili se odlični preduvjeti da stradala poljoprivredna proizvodnja u sada poplavljenim krajevima Slavonije doživi veliki procvat upravo kroz sjetvu industrijske konoplje za kojom vlada velika potražnja u svijetu i za koju danski investitor nudi mogućnost kooperacije u svih pet slavonskih županija.
Danci su u Hrvatskoj ovog proljeća osnovali tvrtku “Croatian Cooperation for Biodiversity” s ciljem promocije ulaganja u uzgoj industrijske konoplje po čijoj proizvodnji su ovi krajevi bili prije Domovinskog rata drugi u svijetu.
„Riječ je o oglednom sjetvenom polju industrijske konoplje na ekološkom OPG -u Damira Rosipala, kao uvertiri u danska ulaganja u sjetvu i otkup industrijske konoplje s hrvatskih polja“, istaknuli su te dodali kako danski investitor je izabrao Zlatnu dolinu i tamošnje poljoprivrednike za ovu kooperaciju zahvaljujući g. Kruni Kaiću, danskom poslovnom čovjeku hrvatskog porijekla, koji je živio u požeškom kraju i koji je također uključen u ovu inicijativu sa znatnim vlastitim financijskim sredstvima.
Cjelokupni repromaterijal za ovogodišnju probnu sjetvu osigurali su danski ulagači, kao i otkup ploda industrijske konoplje s oglednog polja, a postignutim financijskim uvjetima ove suradnje zadovoljni su i slavonski kooperanti.
„Zbog velike potražnje na svjetskom tržištu za industrijskom konopljom, plod kojim će roditi upravo zasijana industrijska konoplja, a koji se jedino smije u Hrvatskoj (sasvim suprotno od prakse u većini država EU-a) iskorištavati radi tržišnih potreba, u cijelosti već sada ima poznatog kupca osiguranog preko danskih ulagača“, istaknuli su.
Danski ulagači žale što hrvatska Vlada i nadalje ne dopuštaju iskorištavanje cijele biljke industrijske konoplje
Pojasnili su kako danski ulagači ujedno žale što hrvatska Vlada i resorna ministarstva i nadalje ne dopuštaju iskorištavanje cijele biljke industrijske konoplje, nego nakon njenog zrenja samo ploda, dok se ostatak mora uništiti.
„Na taj način poljoprivrednik, koji danas sije ovu kulturu u Hrvatskoj dobiva tek 1/7 profita isključivo kroz prodaju ploda, dok najvredniji dio – stabljiku i listove mora, zbog strogog hrvatskog zakona, uništiti“, ocijenili su te dodali kako je kruto slovo hrvatskog zakona zabranilo je liberalniji uzgoj industrijske konoplje te se danas može ona proizvoditi samo radi prerade u ljudsku ili stočnu hranu i to isključivo iz njezinog ploda.
Istaknuli su kako pod ovom strogom zakonskom stegom najvredniji dio industrijske konoplje danas u Hrvatskoj biva uništen, dok svjetsko tržište vapi za sirovinom te vrste.
Stradala poljoprivredna proizvodnja u sada poplavljenim krajevima Slavonije doživi veliki procvat upravo kroz sjetvu industrijske konoplje
Od industrijske konoplje danas se proizvodi više 25.000 različitih artikala te ima širok dijapazon primjene u svjetskoj industriji.
„Osim ulaganja u sjetvu i otkup industrijske konoplje, danski ulagači predvođeni g. Krunom Kaićem planiraju u Zlatnoj dolini otvoriti tvornicu za preradu industrijske konoplje, kao i Institut za istaživanje i primjenu ove kulture“, pojasnili su te dodali kako do idućeg proljeća, u nadi da će Vlada izmijeniti zakonsku regulativu, koja sada uvelike priječi bolje iskorištavanje industrijske konoplje u Hrvatskoj, stvorili bi se također i odlični preduvjeti da stradala poljoprivredna proizvodnja u sada poplavljenim krajevima Slavonije doživi veliki procvat upravo kroz sjetvu industrijske konoplje, za kojom vlada velika potražnja u svijetu i za koju danski investitor nudi mogućnost kooperacije u svih pet slavonskih županija.
Izvor: Narod.hr
Photo: cocrocard
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.