ECB donio povijesnu odluku o poticanju potrošnje i razvoju ekonomije

Europska središnja banka donijela je odluku bez presedana u povijesti eurozone. U skladu s najavama, odobrila je program poticanja gospodarstva eurozone. Kupovat će državne obveznice zemalja članica, što bi trebalo potaknuti potrošnju, kreditiranje, općenito ekonomiju. No postoji rizik od velikog slabljenja eura.

Guverner Europske središnje banke Mario Draghi na konferenciji za novinare priopćio je kako će do rujna iduće godine na tržište pustiti čak 1100 milijardi eura kroz kupnju državnih obveznica zemalja članica. Više nego što se očekivalo. Naglasio je da će se mjera provoditi dok se inflacija ne vrati na dva posto. Trenutačno je rekordno niska pa deflacija pritišće gospodarstvo eurozone.

Odmah nakon objave vrijednost eura prema dolaru na burzama je počela padati. S druge strane, odluka ECB-a trebala bi omogućiti da Europa napokon izađe iz krize i ostvari znatnije stope rasta. To se dogodilo u SAD-u nakon što je FED donio istu mjeru.

Najbogatije članice tako bi dodatno trebale pomoći ostalima, čemu se one i dalje protive, ponajprije Njemačka. Ondje mnogi kritičari strahuju kako bi se time natjeralo snažnija gospodarstva eurozone da preuzmu troškove slabijih članica, uz uklanjanje pritisaka za provođenje strukturnih reformi. Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorava da bi države eurozone trebale ubrzati strukturne refome. Poručila je da sama monetarna politika nije učinkovita.

Uoči objave očekivanih novih poticajnih monetarnih mjera Europske središnje banke (ECB) ministar financija Boris Lalovac izjavio je da će one kratkoročno i dugoročno za Hrvatsku značiti mogućnost povoljnijeg zaduživanja na tržištu Europske unije.

To je veoma važno jer ako bude jeftinijeg novca u Europi, to znači da izdavanje obveznica Hrvatske na tržištu EU-a može biti po još povoljnijim stopama. To je zapravo i glavni razlog našeg ulaska u EU – da se možemo povoljnije zaduživati, ustvrdio je Lalovac. Ministar financija prije je najavio da Hrvatska u veljači planira na europskim tržištima predstaviti najavljeno izdanje obveznica u eurima kojim bi se zadužila za oko milijardu eura.

I analitičari ističu da bi Hrvatskoj nove mjere ECB-a ponajprije donijele lakše uvjete zaduživanja, no da neće izravno znatnije utjecati na gospodarstvo.

Što će se događati s vrijednosti eura i hrvatskim dužnicima koji imaju kredite u toj valuti, ministar Lalovac nije želio prognozirati. No povećanje broja eura u optjecaju može ojačati švicarski franak i zadati nove muke nekim zemljama Unije, pogotovo Hrvatskoj.

U međuvremenu su objavljeni podaci Eurostata, prema kojima je hrvatski javni dug potkraj trećeg tromjesječja prošle godine dosegnuo 78 posto BDP-a, skočivši u godini dana 7,3 posto. Znak je to da više trošimo nego što zarađujemo, a takvo je stanje, prema procjenama analitičara RBA, neodrživo. Uz Sloveniju i Bugarsku, Hrvatska bilježi najveće povećanje udjela duga u BDP-u.

Izvor: narod.hr/hrt
Photo: fah