Čelnici regionalnih zemalja danas su pozvali EU da uključi Zapadni Balkan u europske prometne i energetske karte i najavili da će novu Europsku komisiju potaknuti da financira izgradnju cesta i željeznica u jugoistočnoj Europi, jer je riječ o projektima “unutar Europe, za Europu”.
“Priznajemo da je loše stanje infrastrukture u regiji ozbiljna prepreka gospodarskom rastu te slobodnom protoku ljudi, roba i kapitala. To nije samo regionalna infrastruktura, nego i europska”, stoji u zaključcima regionalnog summita Brdo-Brijuni u Dubrovniku.
Čelnici zemalja bivše Jugoslavije i Albanije ključnim smatraju završetak gradnje Jadransko-jonske autoceste i željezničke pruge Muenchen-Istanbul preko Ljubljane, Zagreba i Beograda.
“Te projekte vidimo kao europske projekte iz svih aspekata: planiranja, financiranja i izgradnje. Sve faze treba raspraviti, dogovoriti i izgraditi unutar Europe, za Europu.”, ističu osmorica šefova država.
Najavili su da će novu Europsku komisiju, o kojoj će Europsko vijeće raspravljati u srijedu u Bruxellesu, potaknuti da ojača planiranje strateške europske prometne i energetske infrastrukture i uključi zapadni Balkan u europske karte.
Na skupu su sudjelovali predsjednik Albanije Bujar Nishani, tročlano predsjedništvo Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, Makedonije Gjorge Ivanov, Slovenije Borut Pahor, Srbije Tomislav Nikolić i domaćin skupa, hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
Gošća summita bila je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je dala snažnu potporu europskoj perspektivi jugoistoka Europe i istaknula da je Europska komisija spremna poduprijeti prekogranične projekte.
Dovršetak Jadransko-jonske autoceste važan je za Hrvatsku, jer najvećim dijelom prolazi upravo kroz nju i kroz zaleđe osigurava kvalitetan prilaz Dubrovniku,ocijenjeno je iz ureda Predsjednika. Za prometnicu, kojoj nedostaje 300 kilometara kroz Crnu Goru i Albaniju, također su zainteresirane Makedonija i Kosovo.
Regionalni čelnici poduprli su i otvaranje Južnog plinskog koridora, smatrajući da su plinovodi IAP-TAP i Južni tok u skladu s energetskom politikom EU-a.
Plinovod TAP opskrbljivao bi jugoistok Europe plinom iz Kaspijskog jezera, a Hrvatska će se se na njega priključiti Jadransko-jonskim plinovodom IAP koji će se graditi od Splita do albanskog grada Fiere.
Sudionici summita u Dubrovniku pozvali su Europsko vijeće da organizira sastanak na vrhu između EU i zapadnog Balkana, na kojem je, ocjenjuju, ostvaren značajan napredak na europskom putu, a preostale prepreke “treba rješavati s više hrabrosti i političke volje sviju.”
U posljednjih godinu dana Beograd je započeo pristupne pregovore, Tirana je dobila status kandidata, Priština je završila pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, a Podgorica je ubrzala napredak u pristupnim pregovorima s EU-om.
Vezano za Makedoniju, čije eurointegracije blokira Grčka zbog spora oko imena, čelnici se nadaju da će Europsko vijeće donijeti odluku o pristupnim pregovorima, “imajući na umu mogućnost paralelenih pristupnih pregovora i okončanja bilateralnih razlika”.
Važnim drže liberalizaciju viza za Prištinu, a za BiH predlažu “pristup koji uzima u obzir specifičnosti zemlje, nužan za ubrzanje njezinog procesa pristupa Europskoj uniji”, iako je primarna odgovornost za reforme na Sarajevu.
“Ponavljamo da smo i dalje predani nastavku procesa unutarnjih reformi i postizanju pune pomirbe te otvaranju društava još boljoj suradnji u svim pitanjima od zajedničkog interesa”, ističu predsjednici regije.
“Dobro upravljanje, održivi gospodarski razvoj, vladavina prava i nulta tolerancija prema korupciji trebaju i dalje ostati glavni zadaci”, stoji u zaključcima, u kojima se kaže da posebnu pozornost treba posvetiti visokoj nezaposlenosti, osobito mladih”.
Izvor: narod.hr/h
Photo: FaH
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.