Borislav Ristić – Forbesova lista dokazuje ljevičarsko podcjenjivanje žena!

Foto: Fah

Objavljivanje Forbesove liste najmoćnijih žena na svijetu, na kojoj je predsjednica Grabar-Kitarović zauzela zavidno 39. mjesto, dok se u našoj tzv. stručnoj javnosti njezin rad još uvijek prati uglavnom s podrugljivim podsmjehom, dio je naše priče o tome kako ćete na priznanje lakše naići vani, nego kod kuće, piše Borislav Ristić za vecernji.hr

Možda je taj podsmjeh sada ponešto kiseliji, ali priznanju naših medijskih stručnjaka i političkih pera svakako se ne treba nadati ni ubuduće. Bilo bi to ravno objavi kapitulacije za toliku količinu vrckavosti bez duha, kojom su je nesebično častili još otkako je onomad neočekivano nokautirala njihovog političkog šampiona na izborima.

Sjećamo se da se isprva ni ona nije najbolje snašla suočena s takvim medijskim napadima. Dok su je mediji ismijavali ona se pokušavala braniti i opravdavati, čime je pristajala na okvir igre koju su joj nametnuli. Opravdavajući se samo je još više pojačavala sliku koju su joj prišivali. Poslovični ljevičarski šovinizam i mizoginija nisu bili najmanje bitni razlozi takvih napada. Ako pogledate ovu Forbesovu listu možete se i sami uvjeriti u taj podcjenjivački odnos ljevice prema ženama – od političarki uglavnom su zastupljene žene s desnog političkog spektra.

Ako ste žena, za vas nema budućnosti na ljevici.

Predsjednica Kitarović izgleda je na vrijeme shvatila kako nema puno koristi od branjenja od takvih napada, pa je krenula u akciju izgradnje proaktivne vanjske politike, poduzimajući niz vrlo rizičnih koraka i inicijativa, koji su ubrzo donijeli ploda. Od medijskog ismijavanja zbog slikanja pred Bijelom kućom do trenutka kada je, sa svojim poljskim kolegom Dudom, ugostila američkog predsjednika Trumpa u Varšavi na ljetošnjem summitu inicijative “Tri mora”, nije prošlo puno vremena. Odgovorila je slikom na sliku, sama zadajući okvir onima koji su uzalud trošili riječi. Vidimo da se i u obrazloženju Forbesovih analitičara spominje upravo organizacija tog sastanka kao dokaz njezina utjecaja na svjetsku politiku.

Popisu tih razloga mogli bismo dodati i njezin nedavni trodnevni posjet Rusiji na najvišoj državnoj razini, gdje se susrela s ruskim predsjednikom Putinom. Taj posjet se odigrao u vrlo osjetljivom trenutku kulminacije krize oko Agrokora i spora sa Sberbankom oko njihovih potraživanja prema odbjeglome tajkunu Ivici Todoriću, kao i generalno napetih odnosa s Rusijom, koji su vrlo dugo bili na niskoj razini.

Cilj je svake suverenističke politike razgovarati sa svima i gledati je li moguće pronaći neki zajednički interes, a to je uvijek bolje direktno nego preko posrednika. Naročito se ne može ignorirati jednu tako veliku i utjecajnu zemlju poput Rusije, jer onda riskirate da se preko vaših leđa prebijaju tuđi računi.

Treba reći da je predsjednik Putin pridao velik značaj ovom posjetu. To se vidjelo već po njegovoj najavi susreta nekoliko dana ranije, što nije toliko uobičajeno za njega. Svoju hrvatsku kolegicu Putin je ugostio u ljetnoj rezidenciji Bočarjov Ručej u Sočiju, što također govori o uvažavanju.

Cijeli članak možete pročitati ovdje

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/vecernji.hr