Bošnjaković: Novi ovršni zakon nemoguće je brzo donijeti

Foto: snimka zaslona

Može li banka dužniku plijeniti cijelu plaću ako je to potpisao? Može li i te dužnike zaštititi Ovršni zakon? O tome su u HRT-ovoj emisiji “U mreži Prvog” govorili ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, zastupnik stranke Snaga Goran Aleksić i ekonomski analitičar Damir Novotny.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nužno potrebna promjena starog ili novi Ovršni zakon: “Nesređeni pravni okvir stvara nove nepravde i donosi štetu našem društvu”

Udruga Franak poslala je otvoreno pismo Vladi i Ustavnom sudu u povodu nedavne odluke tog suda o načinu i postupku provedbe ovrhe nad novčanim sredstvima, a kojim je otvorena mogućnost da se nad onima koji su prije 17. lipnja 2008. potpisali izjavu o mogućnosti zapljene cijele plaće, ta cijela plaća i ovrši. Goran Aleksić na to je rekao da je Ustavni sud pravilno odlučio jer, kako kaže, Sud nije odlučivao da li bi bila ustavna neka odluka da se takva izjava ne primjenjuje.

Jakobović: Lani su u Hrvatskoj zaprimljene 728 253 ovrhe!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ustavni je sud na temelju nenadležnosti ministra koji je donio pravilnik odlučio da je u tom dijelu taj pravilnik neustavan. Ministar je u pravilniku jednom odredbom određivao kako će se primjenjivati zakon, a za to ministar nije ovlašten, nego Sabor, kazao je Aleksić. Samo Hrvatski sabor može određivati kako će zakon djelovati. Mi smo kod zadnjih izmjena ovršnog zakona, člankom 21., propisali kako se ograničava ovrha plaće. Taj članak 21. primjenjuje se na ovršne postupke u tijeku, bez obzira na to kada su pokrenuti”, tvrdi Aleksić i dodaje:

“Također, stari zakon o radu koji je vrijedio do 31. prosinca 2009. godine, propisivao je da se ne smije ustegnuti više od pola plaće za uzdržavanja i više od 1/3 plaće za sva ostala davanja. To je druga stvar koja govori u prilog tome da se takva izjava ne bi smjela primjenjivati. Osim toga, našao sam odluku Ustavnog suda gdje je 2009. godine jednom čovjeku ustegnuta cijela plaća. On je tužio na građanskim sudovima i nije dobio spor. No Ustavni sud je utvrdio da je čovjek u pravu i na temelju ustavnog članka 55., u kojem stoji da ima pravo na dostojan život, Ustavni sud je utvrdio da se ne smije ovršiti cijela plaća jer je to neustavno.”

Sudac Kolakušić: Ovrhe su velik biznis, milijarde kuna završe u džepovima pojedinaca

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kazao je kako je Sabor na prijedlog kluba zastupnika Mosta, što je bio zajednički prijedlog s Vladom, izmijenio odredbe ovršnog zakona koji je na snazi.

Ovršni zakon i njegova izmjena – jedno od još uvijek neispunjenih predizbornih obećanja

“U tim izmjenama zakona bitno smo pojačali mehanizme da bi na neki način zaštitili dodatno dužnike u odnosu na situaciju kakva je bila. Podigli smo i proširili neovršivi dio plaće, zaštitili smo jedinu nekretninu. Stavili smo i odredbu da se ne može nekretnina prodati ako je vrijednost glavnice manja od 20.000 kuna. Intervenirali smo i u postupke koji su u tijeku. Ako bi netko ostao, unatoč tome, bez jedine nekretnine, tada mu država osigurava nužni smještaj u razdoblju od 18 mjeseci i plaća zakupninu”, rekao je ministar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Što se tiče pitanja o ovrhi cijele plaće riječ je o regulativi gdje je od 2005. do 2008. Ovršnim zakonom bilo dopušteno da date posebnu izjavu ovjerovljenu kod javnog bilježnika da je dužnik suglasan da mu se plijeni cijela plaća. Izmjenama ovršnog zakona 2008. godine takva odredba je stavljena izvan snage i zakonodavac je kazao da se takve izjave više ne mogu davati. Ministarstvo financija je 2013. donijelo pravilnik kojim je rekao da se to ne primjenjuje, nego da je moguće ovršavati plaću samo do onog zaštićenog iznosa”, kazao je Bošnjaković.

Kaže kako se formira jedna kompetentna skupina u Ministarstvu pravosuđa za izradu novog ovršnog zakona jer postoji puno problema u praksi vezano za primjenu sadašnjeg zakona i onih koji su bili prije na snazi.

Na upit što se može učiniti da se nekim građanima već u studenome ne ovrše cijele plaće za listopad, Bošnjaković je kazao: Vidjet ćemo kakva je primjena prijelaznih odredbi ovršnog zakona, a nakon toga ćemo vidjeti je li to moguće regulirati novim zakonom. Nemoguće ga je brzo donijeti. To je postupak od oko godine dana. No situacija je takva da ćemo pokušati iznaći nekakvo rješenje.

Aleksić je na to dodao kako se, ako je potrebno mijenjati ovršni zakon, to se sve po hitnoj proceduri može riješiti u mjesec dana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Nije tu problem samo na brzinu izmijeniti već izmijenjeni Ovršni zakon, nego moramo temeljiti državu na vladavini prava. Ako je nešto zakonom od 2005. do 2008. bilo dopušteno, ako je to danas konzumirano, onda je teško sada naći neko rješenje kojim možemo reći da je ono sve što je napravljeno 10 godina prije – danas nezakonito. To je poprililčno težak zahvat. Mi smo itekako voljni i raspoloženi raditi na tome, a i radimo. Danas imamo sličnu odredbu izvršnog zakona gdje smo rekli da je osnovno načelo da jedina nekretnina ne može biti predmet ovrhe. Mislim da smo time dodatno zaštitili dom. No ipak u zakonu postoji i onaj jedan izuzetak, da se ljudi mogu odreći toga prava i staviti jedinu nekretninu kao zalog ako smatraju da to mogu. Nismo htjeli zapriječiti onim mladim ljudima koji žele podići kredit i koji imaju dobre poslove da uđu u tako nešto”, rekao je Bošnjaković.

Damir Novotny izjavio je kako ovršno zakonodavstvo ne može biti predmet dnevne politike. S obzirom na to da se radi o jednom o najvažnijih zakona kojim se pokušava ubrzati naplata potaživanja, odnosno stvoriti taj balans između interesa vjerovnika i dužnika, to nije jednostavno.

Dosad smo prilično silovito ovršavali manje dužnike. Prekomjerna upotreba sile proizvela je brojne blokade, trajne blokade. To je fenomen koji ne postoji u EU. Ti ljudi su praktički ekonomski nesposobni, izjavio je među ostalim Novotny.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.