Kako pomoći blokiranim građanima kojih je više od 300 tisuća su ukupnim dugom od nevjerojatnih 42 milijarde kuna? Kada se zbroje članovi njihovih obitelji ispada da je svaka treća obitelj u državi pod nekom vrstom blokade. Kako spriječiti prodaju njihovih kuća i stanova zbog nerijetko smiješno niskih iznosa duga koji su ovrhama i kamatama narasli na ogromne svote? Jesu li dovoljne najavljene izmjene Ovršnog zakona prema kojima se prva nekretnina neće moći prodati ako je dug manji od 20 tisuća kuna? Je li dovoljno podizanje dijela plaće koji se ne smije ovršiti s dvije trećine na tri četvrtine? Mogu li novi prijedlozi Zakona o potrošačkom kreditiranju olakšati život kreditnim dužnicima i smanjiti im kamate? Analizirao je sa svojim gostima urednik i voditelj Mislav Togonal u emisiji Otvoreno na HRT-u, a sudjelovali su sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić, Gordana Jakobović iz Hrvatske javnobilježničke komore, saborski zastupnik Goran Aleksić (SNAGA), bivši član Savjeta HNB-a Damir Novotny i blokirani građanin demograf Stjepan Šterc. U ovu emisiju zvali smo i predstavnika Vlade i Hrvatske narodne banke i Hrvatske udruge banaka – ali uzalud.
Gordana Jakobović iz Hrvatske javnobilježničke komore objašnjavajući Slovenski informatizirani javnobilježnički sustav ovrha kazala je da je samo lani u Hrvatskoj zaprimljeno 728.253 ovrha! Od toga je ostalo neriješeno samo 6%. To prebacite na sud. Ako je za 10 tisuća predmeta u Sloveniji 5 sudaca i 40 činovnika, znate što bi to bilo u Hrvatskoj. Dodala je kako Komora zadnjih 6 godina predlaže da se i u Hrvatskoj elektronski pravne osobe šalju te je ponudila da će Komora platiti taj sustav. Svaki građani će sa svojim OiB-om moći ući u sustav i vidjeti da li je netko proveo ovrhu, za koji iznos, kod kojeg je bilježnika raspoređen te kod je li doneseno rješenje o ovrsi. Mi smo spremni to financirati taj software od naših članarina.
Da sustav treba informatizirati smatraju i ostali gosti, no ističu kako to nije jedina stvar koju treba mijenjati. Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić upozorio je kako u Hrvatskoj ne postoji donji uvjet za pokretanje ovrhe. Samo morate krenuti sjesti na račun, ako je on blokiran, tad se idu u ovrhu nekretnine. Komentirajući najavu Ministrstva financija da bi se za iznos ovrhe manji od 20 tisuća ne bi ovršila nekretnina kazao je kako je taj iznos premali. Mi bismo morali učiniti jedan veliki preokret prije nego krenemo prema naprijed. Ono što je potrebno je dati predah građanima da to mogu učiniti, staviti izvan snage ovršni zakon. To je već viđeno. Singapur je bio zemlja koja je imala pravosuđe zatrpanije od našeg i donijeli su zakon po kojem su sve ovršne postupke stopirali na tri mjeseca. U ta tri mjeseca puno se toga riješilo. Stranke su se dogovorile, a dužnici su riješili dugove. S druge strane, dodaje Kolakušić u Hrvatskoj je 2010. bilo je 30 tisuća blokiranih građana, a sedam godina kasnije više od 330 tisuća.
Jedan od 330 tisuća blokiranih građana je i ugledni demograf Stjepan Šterc. Djeca su mi izgubila posao, bili su pod kreditima i tako je počeo postupak. U četverogodišnjoj borbi se ništa nije promijenilo. Hrvatska mora donijeti stratešku odluku – moratorij na ovrhe u nekom razumnom vremenu. Osoba koja je blokirana ne može donijeti ugovor o radu ili pronaći neki dodatni posao. Vi ni ne znate gdje vam idu te dvije trećine plaće. U oštrom izlaganju napao je Vladu da po tom pitanju ne čini ništa za svoje građane. Očito se boje tih tema. Ne mogu razumjeti čemu služi Vlada jer kad iščitavate Ustav vidite da se Vlada treba brinuti o građanima, a to ne čini. Stavio je problem blokiranih građana i u kontekst demografske politike koja je jedna od ključnih politika Vlade RH. Djeca tih ljudi odlaze iz Hrvatske i otvaraju tamo račune. To je kanal za iseljavanje. Država ništa ne čini. Iznenađuje me to jer je to jedan od ključni problem u Hrvatskoj.
Šterc je potom pitao Gordanu Jakobović iz Hrvatske javnobilježničke komore zašto komora po tom pitanju ne pošalje Vladi prijedlog rješavanja problema s blokiranim građanima. Ona mu je odgovorila kako su u posljednjih 6 godina više puta nudili svoja rješenja.
Budući da u javnosti prevladava mišljenje kako su javni bilježnici stvorili pravo bogatstvo na temelju usluga potrebnih za provođenje ovrhe, Jakobović je naknade za javne bilježnike pojasnila na primjeru računa za ovrhu od 820 kuna.
Saborski zastupnik Goran Aleksić (SNAGA) jutros je u parlamentu zatražio stanku kako bi predstavio dva prijedloga zakona koja je uputio saborskim klubovima. Pojasnio ih je i u emisiji. Riječ je o Zakonu o potrošačkom kreditiranju i o zaštiti potrošača. Aleksić se poziva na pravomoćnu sudsku presudu o protuzakonitim kamatnim stopama koje je ugovaralo sedam banaka. Prema nekim procjenama, gotovo 200 tisuća dužnika ima osnove za podizanje tužbe protiv banaka i povrat novca od preplaćenih kamata. Zašto nezakonit? Jer su banke ugovorile da se kamata mijenja odlukom banke. Presudom u kolektivnom sudskom procesu je presuđeno da je to nepošteno. Na pitanje o kojem je ukupno iznosu riječi Aleksić odgovara: između 5 i 10 milijardi kuna se radi. Zastupnik Snage smatra da je minimalni iznos duga od 20 tisuća za pokretanje ovrhe na nekretninama premalen. Prijedlog mojih ljudi je bio minimalno 50 tisuća kuna, te da se ne može ovršiti nekretnina ako je to jedna nekretnina koja služi za stanovanje, ako ona nije pod hipotekom ili je opterećena kreditom kojim je banka ugovorila nepoštene odredbe.
bivši član Savjeta HNB-a Damir Novotny dodao je da bi zakonodavci trebali ugledati na germanski sustav. Ja bih tražio zakonodavca da pogleda kako se to radi u Austriji i Njemačkoj, a ne u Mađarskoj. Češka i Slovačka su preuzeli germanski sustav i naši ljudi odlaze u te zemlje raditi. Mi trebamo nova radna mjesta gdje ćemo im omogućiti da postupno rješavaju te dugove. Pojasnio je i koliko je faktor blokiranih građana važan za gospodarstvo zemlje. Ako 300 tisuća naših sugrađana pod trajnom blokadom tekućih računa oni su isključeni iz ekonomskog procesa i zapravo ne postoje. Nemaju bonitet kod banaka premda možda imaju dosta imovine. Radi se o 10% stanovništa. Time ne možemo iskoristiti puni potencijal za ekonomski rast zemlje, dodaje. To smanjuje kupovnu moć i ukupnu ekonomsku aktivnost. To je razlog zašto Hrvatska ulazi u sekundarnu stagnaciju koja ima čitav niz reperkusija na potencijal ekonomskog rasta Hrvatska. Zato predlaže ukidanje trajne blokade financijske imovine. Treba uvesti ljude u sferu rada kako bi mogli početi vraćati te dugove, a o kamatama treba razgovarati.
Cijelu emisiju pogledajte ovdje:
