U Uredu predsjednice Republike Hrvatske 19. lipnja održan je okrugli stol „Živjeti u Hrvatskoj i biti blokiran“ u suorganizaciji s udrugom „Blokirani“.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je kazala kako smo kao država dosadašnjim pravnim okvirom, koji je samo pogoršavao problem, kao i odgađanjem rješavanja problema moralno zakazali jer smo dopustili njegovu eskalaciju, što snažno pogoršava inače prisutan problem socijalnog raslojavanja, s brojnim nuspojavama. U tom smislu, istaknula je kako građani, osobito mladi, očekuju da se zaustavi socijalno raslojavanje te da kritički gledaju na sustav koji dopušta da toliki građani žive u neizvjesnosti, izloženi teškim pritiscima svih vrsta, da se tisućama građana u blokadi uzima i ono malo što imaju jer nemaju mogućnosti ravnopravno nositi se sa sustavom. „To moramo ispraviti i radi stvaranja moralnog okružja koje će jačati povjerenje u državu i njezine institucije“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.
Istaknula je kako se država, ali i svi drugi subjekti uključeni u ovaj problem ne mogu ponašati kao da se ništa nije dogodilo. Rješenje problema blokiranih građana hrvatska Predsjednica vidi u okviru socijalnih i materijalnih, a u širem smislu i kulturnih i odgojnih uvjeta ostvarivanja prava na dostojan život. „Stara je istina da je svaka država onoliko snažna koliko su zaštićeni njezini najugroženiji državljani. To vrijedi i za Hrvatsku“, kazala je. Dodala je kako političke, ali isto tako gospodarske i financijske elite moraju konačno shvatiti da je njihova temeljna zadaća omogućiti ljudima bolji život i pronaći rješenja za egzistencijalne probleme, inače društvu prijeti socijalni debalans, s teškim posljedicama za sve.
„U tome smislu naše sudjelovanje na ovoj raspravi smatram prihvaćanjem osobne odgovornosti svakoga od nas u zajedničkom nastojanju da pridonesemo rješenju problema. Uvjerena sam da će rasprava biti sadržajna, a ključni naglasci bit će oblikovani u zaključke i prijedloge i upućeni Vladi Republike Hrvatske. Živjeti u Hrvatskoj, a biti blokiran – nadam se i vjerujem da će to u najkraćem mogućem vremenu biti samo iznimka“, zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović u uvodnom obraćanju.
Prezentaciju na okruglom stolu održala je osnivačica Projekta Blokirani – Deblokirajmo Hrvatsku mr. sc. Miriam Kervatin, a u raspravi su sudjelovali ministar financija Republike Hrvatske dr. sc. Zdravko Marić i ministar pravosuđa Republike Hrvatske Dražen Bošnjaković te saborski zastupnici, članovi akademske zajednice, pravosuđa, strukovnih komora i udruga te nevladinih udruga.
„Ovršni zakon, pokazala je to i današnja rasprava, duboko je nepravedan i neodrživ. Njime su ovršenici stavljeni u, najblaže rečeno, neravnopravan položaj u odnosu na vjerovnike. Držim da su nužno potrebne izmjene Ovršnog zakona ili priprema potpuno novog, koji bi vratio dostojanstvo ovršeniku, omogućio ravnopravnost stranaka u ovršnom postupku i, u konačnici, zaštitio egzistenciju naših najsiromašnijih građana i vratio povjerenje hrvatskih građana u pravosuđe i pravni sustav.
Svakako je potrebno intervenirati u rješenje Ovršnog zakona koje se odnosi na ovlaštenja Financijske agencije.
Primitkom zahtjeva za izravnu naplatu FINA blokira sve račune dužnika bez obzira što recimo na samo jednom računu ima više novčanih sredstava nego što iznosi tražbina. Pri tom dužnik ne mora nužno saznati da su mu sredstva na računu zaplijenjena, a ako dužnik i uspije s prijedlogom za odgodu ovrhe – sredstva na računu i dalje ostaju zaplijenjena. Često se događa zbog ovakve prakse da vjerovnik naplati svoje neutemeljeno potraživanje, a dužnik, da bi ta sredstva vratio, mora voditi parnični postupak protiv vjerovnika jer ta sredstva, unatoč pravomoćnoj odluci suda, FINA ne vraća „bivšem“ dužniku. Dodatno, kod zahtjeva za izravnom naplatom potraživanja, dužnik ne zna ni tko ni radi čega ga plijeni. Da bi to saznao mora zatražiti taj podatak od FINA-e i za to platiti odgovarajući iznos FINA-i koji ona sama određuje.
Ovo je samo jedan primjer postupanja na štetu dužnika-ovršenika i to temeljem ovlaštenja Financijske agencije koje je dvojbeno i sa stajališta sukladnosti s Ustavom Republike Hrvatske i s Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Problem prezaduženih i blokiranih građana nije ni jednostavan, ni jednoznačan, a niti jednostran. Upravo suprotno, on je vrlo kompleksan i zato zahtjeva svestran pristup i sređeni pravni okvir koji ne ovisi o dnevno političkoj potrebi ili političkoj moći.
Sa stajališta dužnika potrebno je sagledati razloge zbog kojih su došli u situaciju insolventnosti, a zatim i blokiranosti. Koliki je njihov prinos u tome, a koliki je udio vjerovnika te kakva je uloga države kao subjekta koji prema Ustavu uređuje sve društvene odnose pa i ovaj.
S druge strane glavni vjerovnici (banke) nude takozvane „minuse“ preko svake racionalne mjere i agresivnim marketingom navode građane koji nisu dovoljno educirani da shvate u što ulaze s takvim načinom potrošnje. Na osnovu ovog stanja stvari, konzumerizam je stvorio potrošački mentalitet i pretvoren je u bogatstvo, a ne u dug i neimaštinu, stvarajući lažnu sintagmu „bolje se živi“.
Osim analize iz pozicije dužnika i vjerovnika potrebna je analiza i s naslova vrste i osnove potraživanja. Osim privatno-pravnih osnova dugovanja, postoji i značajan postotak javno-pravnih osnova u kojima je vjerovnik država i to ne samo kroz različite oblike poreza nego i kroz cijelu paletu parafiskalnih davanja za koje nitko u državi realno ne vodi evidenciju niti zna koliko točno ta davanja iznose.
Dakle, u Hrvatskoj je stvoren začarani krug financijske nediscipline i inosolvencije, u kojem nesređeni pravni okvir stvara nove nepravde i donosi štetu našem društvu. To vidimo i iz primjene Zakona o stečaju potrošača koji, prema svim dostupnim podatcima, nije polučio očekivane rezultate”, poručila je predsjednica.
Krajem srpnja 2009. Vlada Republike Hrvatske odlučila se na radikalnu reformu ovršnog sustava te je usvojila Stratešku studiju za učinkovitiji način ovrhe i uvođenje javnih ovršitelja.
Novi Ovršni zakon i Zakon o javnim ovršiteljima doneseni u prosincu 2010. kad je Dražen Bošnjaković bio ministar i trebali su stupiti na snagu početkom 2012. ali jedna od prvih odluka saborske većine pod vodstvom Kukuriku koalicije bila je da se primjena tog Ovršnog zakona i Zakona o javnim ovršiteljima odgodi radi dorade “kako bi se sustav ovrha u tom razdoblju poboljšao radi stvarnog doprinosa pravnoj sigurnosti i većoj vladavini prava kao idealu svake suvremene pravedne i socijalne države” istaknulo se se između ostalog u obrazloženju, da bi ubrzo Ministarstvo pravosuđa odlučilo Zakon o javnim ovršiteljima potpuno povući, a novi Ovršni zakon doraditi.Novi ovršni zakon s njihovim izmjenama stupio je na snagu 15.10.2012.
Više čitajte ovdje:
Ovršni zakon i njegova izmjena – jedno od još uvijek neispunjenih predizbornih obećanja
Glavni tajnik Hrvatske konzervativne stranke Denis Bevanda prošlog je tjedna potpisao priopćenje odaslano hrvatskim medijima u kojem ističe kako je izbor Dražena Bošnjakovića za novoga ministra pravosuđa zeleno svjetlo za nastavak legalizirane pljačke putem Ovršnog zakona.
“Riječ je o osobi koja je autor, ili jedan od autora, aktualnog Ovršnog zakona zbog kojeg posljednjih pet godina gledamo mučne scene izbacivanja obitelji iz svojih domova. Riječ je o osobi koja je 2012. izradila nakaradni, protuustavni zakon po kojem javni bilježnici, a ne sudovi, građane ovršuju samo na temelju ‘vjerodostojne isprave’ javnih bilježnika”, navodi se u priopćenju.
Javni ovršitelji upozorili su početkom 2013. hrvatsku javnost da “novi Ovršni zakon i nova Odvjetnička tarifa pogoduju samo odvjetničkim uredima koji zastupaju velike vjerovnike – banke, komunalna poduzeća, teleoperatere u desetcima tisuća ovršnih predmeta i na njima zarađuju na milijune i desetke milijuna kn godišnje, poput odvjetničkog društva Hanžeković i partneri d.o.o., čija je bruto dobit za 2011. bila 16,4 milijuna kn, a neto dobit – čista zarada u 2011. nakon plaćanja poreza na dobit – 13,1 milijuna kn, te odvjetničkog ureda Orsata Miljenića, čija je bruto dobit za 2011. bila 2,4 milijuna kn, a neto dobit – čista zarada u 2011. nakon plaćanja poreza na dobit – 1,9 milijuna kn, i to sve na štetu dužnika, vjerovnika i Državnog proračuna, koji bi uvođenjem javnih ovršitelja uštedio 98,7 milijuna kn godišnje na troškovima ovrha koje sada provode sudovi” i da paket ovršnih zakona koji je stupio na snagu u listopadu 2012. nije u skladu s hrvatskim Ustavom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
