Brković o samopopisivanju: Najviše upita oko adrese stanovanja

Foto: snimka zaslona

Samopopisivanje je krenulo u ponedjeljak i traje do 26. rujna. Najviše popisanih je u Zagrebu, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji. Nešto više od 320.000 građana se do jutros samopopisalo preko e-građani.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Mi smo više nego zadovoljni, otprilike 100.000 novih osoba se dnevno popiše. Zagreb je najveći i najviše se ljudi samopopisalo, ali i druge županije su u zadovoljavajućoj mjeri prisutne, rekla Lidija Brković, glavna ravnateljica DZS-a, gostujući u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska”.

Brković je rekla da nije bilo rušenja sustava no problema je bilo u ponedjeljak oko 13 sati.

– Novi građani su se mogli samopopisati, ali oni koji su već započeli sa samopopisivanjem imali problema 15-ak minuta da dovrše upitnik. Više smo nego zadovoljni aplikacijom, imamo puno pozitivnih komentara, aplikacija je jednostavna, rekla je Brković dodajući da je potrebno 15 do 20 minuta da se popiše četveročlana obitelj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dovoljno je da samo jedan član obitelji u kućanstvu ima vjerodajnicu i on je referentna osoba. Također, možete popisati bake i djedove, no ako žive u drugom kućanstvu moraju i oni imati vjerodajnicu.

Upitnik ima oko 60-ak pitanja. Ukoliko ne odgovorite na pitanje koje je obvezno, ne možete ići dalje. Kada završite s popisivanjem, dobit ćete kontrolnu šifru koju trebate sačuvati do druge faze popisa stanovništva kada ćete je predati popisivaču.

Brković je rekla kako građani najviše imaju pitanja oko adrese stanovanja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Recimo da na jednoj adresi imaju prebivalište, a na drugoj boravište. Mi popisujemo stan u kojem se oni trenutno nalaze i o njemu daju podatke. Studenti će napisati da su u domu. Može se dogoditi da i roditelji popišu, to ćemo mi raditi u obradi podataka.

U zadnja tri dana oko 8500 građana više na e-građani

Oni koji se još nisu samopopisali mogu to učiniti putem vjerodajnica na e-građani. Vjerodajnice su set podataka kojima se kao fizičke osobe identificiramo u informatičkom svijetu. S bilo kojom od 25 vjerodajnica može se pristupiti samopopisivanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– To su najčešće korisničko ime i zaporka, imamo tokene banaka, elektroničku osobnu iskaznicu i još niz drugih vjerodajnica, a sve se svode na tri grupe sigurnosti: niska, značajna ili visoka, rekao je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

– Niska razina sigurnosti je najjednostavnija i građani je najčešće koriste, a to su korisničko ime i zaporka. Ona je niska jer je najlakše nekome dati korisničko ime i zaporku da netko drugi nešto u vaše ime odradi, to se najčešće koristi kad dobivamo podatke iz sustava. Kad dajemo podatke u sustav moramo imati još jedan uređaj kojim se dodatno identificiramo u sustavu, pojasnio je.

Gršić je rekao da se prema zadnjim podacima portalom e-građani koristi 1,422.000 građana, što je u odnosu na zadnja tri dana oko 8500 građana više.

– Građani se ne trebaju brinuti da su ti podaci povezani s nekim drugim bazama ili registrima, to su statistički podatci i odvojeni su, rekao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Popisivači na teren izlaze 26. rujna. Druga faza popisa stanovništva traje do 27. listopada uz mogućnost produljenja.

– Ako vas nema, ostavit će poruku da se vi njima javite i dogovorite kad mogu doći. Vjerojatno će dolaziti tijekom cijelog dana. Svatko će dobiti svoje popisne krugove. Pretpostavka je da ljudi koji rade ujutro neće biti kod kuće. Ne moraju svi članovi obitelji biti kod kuće, ali osoba mora imati njihove OIB-e jer ih bez toga ne može popisati, rekla je Brković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.