U nedjelju se održava drugi krug lokalnih izbora, a to je prilika za podsjetiti da se u Hrvatskoj ni danas ne zna koliko točno ima birača. U drugom krugu birači će izabrati 14 župana, gradonačelnika Zagreba, koji ima status županije, 56 gradonačelnika i 87 općinskih načelnika.
Drugi krug održava se u ukupno 432 grada i općine, na gotovo 5500 biračkih mjesta. Pravo birati ima tri milijuna 231 tisuću birača, a tiskano je 4,1 milijun glasačkih listića – objavo je DIP.
Uz prirodni pad i iseljavanje imamo isti broj birača kao i 1997.
Demograf prof. dr. sc. Stjepan Šterc nedavno je u svojoj kolumni za Dnevno.hr upozorio kako službene procjene Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske za 2019. godinu pokazuju kako je osoba starijih od 18 godina s pravom glasa bilo 3,358.537, dok su u službenom biračkom popisu 3,660.054 osobe, pa je razlika između biračkog popisa i stalnog stanovništva u ovoj 2021. godini uz intenzivni prirodni pad i depopulaciju ukupne hrvatske populacije bila i veća od 301.517 osoba.
Uz to, prof. Šterc upozorio je i kako je 1997., na drugim po redu lokalnim izborima bilo ukupno 3,664.693 registriranih birača, dok ih je ove godine, uz sve negativne demografske trendove, 3,660.054!
Dolazak fiktivnog srpskog stanovništva
Ti problemi otvaraju velik prostor za manipulaciju i izbornu prijevaru. Dolazak fiktivnog stanovništva srpske nacionalne manjine na izbore u Hrvatskoj zasigurno je jedan od takvih primjera. Besplatan prijevoz autobusima iz Srbije poznate su scene koje redovito susrećemo od izbora do izbora. Podsjetimo, radi se o lokalnim izborima, na kojima, za razliku od, primjerice, parlamentarnih, ne mogu glasovati osobe koje žive izvan Hrvatske, već samo oni koji imaju prebivalište u Hrvatskoj, odnosno u pojedinoj jedinici lokalne samouprave. Ipak, zbog očitih neusuglašenosti popisa, takve osobe dolaze, iako zapravo ne žive u Hrvatskoj i sudjeluju u kreiranju hrvatske politike.
“Osmi krug lokalnih izbora u Hrvatskoj upravo ulazi u svoju završnu fazu sa svim pozadinskim djelovanjima primjerenima uređenoj europskoj državi i čelništvu koje čak nemjerljivim europskim vrijednostima nagrađuje i stanovništvo susjednih država izvan Europske unije … Valja se pritom prisjetiti službenih tumačenja birokratskog lanca i propisanih okvira djelovanja i usporediti zakonski zapisano s neumoljivom statistikom kako bi svakom neovisno o političkoj, svjetonazorskoj i inoj različitosti bila barem sumnjiva, ako ne već i jasna razložna ovisnost o populaciji koja u izbornoj nedjelji pristiže u kratke posjete Hrvatskoj bez ikakvih testova koji vrijede diljem Europe i svijeta.” – piše prof. Šterc za Dnevno.hr.
“Birači duhovi”
Na problem da u Hrvatskoj postoje službeni neusuglašeni i međusobno oprečni podaci o broju birača, ukazivala je udruga U ime obitelji još 2014. godine, nakon prikupljanja potpisa za referendum “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Današnji SDP-ov saborski zastupnik Arsen Bauk, tadašnji ministar u Vladi Zorana Milanovića, od referendumskih inicijativa tražio je prikupljanje 450.000 potpisa za raspisivanje državnog referenduma tumačeći Ustavnu odredbu da se 10% potrebnih potpisa birača računa od ukupnog broja birača u RH i inozemstvu. Da je takvo tumačenje bilo pogrešno, potvrdila je i odluka Ustavnog suda RH koja je ustanovila da se 10% računa samo od ukupnog broja birača u RH kojih je 4,042.522 prema Registru birača, što također nije stvaran broj radi neusklađenosti Registra birača sa stvarnim brojem birača, za što je udruga U ime obitelji podnijela tužbu Europskom sudu za ljudska prava.
Od tada do danas broj birača u registru birača nije usklađen s podatkom o broju stanovnika, a presuda Europskog suda se još uvijek čeka.
U prošlom sazivu Sabora tu je temu jednom prilikom ponovno pokrenuo Mostov saborski zastupnik Robert Podolnjak.
“Danas je posljednji dan prikupljanja potpisa građana za građansku inicijativu o reformi izbornog sustava (nadam se da ste je potpisali). S obzirom da građanska inicijativa mora prikupiti potpise 10% birača u RH postavio sam neki dan zastupničko pitanje ministru uprave Lovri Kuščeviću koje se odnosi na utvrđivanje točnog broja birača u zemlji. Naime, u vrijeme posljednjih parlamentarnih izbora u rujnu 2016. Ministarstvo uprave je objavilo prije izbora da u RH ima 3.740.200 birača, a nakon izbora Državno izborno povjerenstvo je objavilo da je u RH 3.531.279 birača. Mene zanima otkuda razlika od gotovo 209.000 birača u službenim podacima Ministarstva i DIP-a?”, zaključuo je prof. Podolnjak.
Dr. sc. Palić: ‘Brojka od 3,75 milijuna ne odgovara stvarnom stanju’
Stanje s popisom birača komentirao je još 2018. godine ustavni stručnjak dr. sc. Mato Palić:
“Po Zakonu o registru birača, popis birača čine svi punoljetni birači s prebivalištem u Hrvatskoj s hrvatskim državljanstvom. Ova brojka od 3,75 milijuna birača ni približno ne odgovara stvarnom stanju. Dio iseljenih nije odjavio prebivalište, ali dio jest, a po Zakonu o registru birača uredi državne uprave dužni su provjeriti prebivalište i ispisati s popisa birača u Hrvatskoj one koji ga više nemaju”, rekao je dr. sc. Palić za Večernji list.
On je tada istaknuo kako je apsurdno da je Ministarstvo uprave 2017. godine prije lokalnih izbora objavilo da je broj birača u RH bio nešto veći od 3,7 milijuna, a u svibnju 2018. objavili su da ih je 28.000 više, što je nemoguće jer ispada kao da se nitko nije iselio. Da se nitko nije iselio ne može biti točno, budući da se prema podatcima DZS-a za 2017. godinu iselilo oko 47 tisuća ljudi, a uselilo se 15,5 tisuća.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
