Bulj poziva na prosvjed u podne: ‘Zaustavimo kulturocid na rijeci Cetini’

Saborski zastupnik Mosta, Sinjanin Miro Bulj organizira prosvjed kojim želi zaustaviti radove na Pločastom mostu u Civljanima. Prosvjed će se održati sutra u podne, a Bulj je pozvao sve građane da mu se pridruže.

“Pozivam vas na prosvjed da bi zaustavili neviđeni kulturocid na rijeci Cetini gdje se ruši stari srednjovjekovni most iz 14. stoljeća. Prosvjed će se održati u subotu, 10. listopada 2020. godine na Pločastom mostu u općini Civljane u 12 sati”, poziva Bulj.

> (VIDEO) Na Cetini ruše Pločasti most od srednjovjekovnih stećaka: ‘Politika SDSS-a i HDZ-a je očito izbrisati povijest na ovom području’

> Povjesničar dr. sc. Mladen Ančić za Narod.hr o Žarku Puhovskom, rušenju Pločastog mosta na Cetini, lustraciji…

“Pločasti je most izgrađen od nadgrobnih spomenika (stećaka) koji datiraju iz 14. i 15. stoljeća te su kao takvi dio kulturno-povijesne baštine Cetinskog kraja. Prije dva tjedna u Saboru je prošlo prvo čitanje izglasavanja o imenovanju Parka prirode Dinara čiji je izvor Cetine, koji se nalazi niti 1000 metara od Pločastog mosta, sastavni dio. Postavljam pitanje ministru Čoriću, ministrici Obuljen Koržinek i svim mjerodavnima: što konkretno poduzimate po pitanju uništavanja kulturo-povijesne baštine Cetinskog kraja? Ne znam što je sljedeće? Planirate li možda napraviti „stariji“ most od ovoga?! Zahtijevam hitno vraćanje Pločastog mosta na Cetini u prvobitno stanje!”, istaknuo je zastupnik Bulj.

Pločasti most na Cetini, jedna od znamenitosti Vrličkog kraja. Most je doživio neviđeni oblik devastacije. Nadgrobne spomenike s nedalekog groblja koji su u 15. stoljeću upotrijebljeni za gradnju mosta, počelo se mijenjati sasvim novim kamenom, bitno različitim od dosadašnjeg.

U odupiranje rušenju mosta uključio se i saborski zastupnik Miro Bulj koji je za devastaciju prozvao i lokalnu vlast SDSS-a i HDZ-a.

Povjesničar dr. sc. Mladen Ančić za Narod.hr, profesor s Odjela za povijest sveučilišta u Zadru, komentirao je devastaciju:

“Ne znam odakle nekome ideja da se takve stvari rade. Mene to uvijek podsjeti na onog gradonačelnika Trebinja, Božidara Vučurevića, koji je, prilikom granatiranja Dubrovnika u Domovinskom ratu 1991., izjavio da će oni, ako uđu u grad „izgraditi ljepši i stariji Dubrovnik“. Postoji uvijek jedan veliki problem kod konzervatorskih poslova. Naravno da nije moguće u potpunosti sačuvati svijet onakvim kakav je bio, ali konzervatorska zaštita i potreba da se sačuvaju neki povijesni spomenici nalažu da se vodi računa o tome i da se ta starina pokuša uklopiti u ovaj novi svijet na najbolji mogući način. To je temeljno načelo po kojem to funkcionira u normalnom svijetu. Nije ideja konzervatorskih zahvata da se okameni svijet i da se ne dozvole nikakve promjene u njemu, ali jest da ta starina bude i funkcionalno i vizualno uklopljena u ovaj novi svijet i da podsjeća ljude da oni imaju svoju prošlost i svoju tradiciju, identitet koji iz toga izlazi… A ovi divljački postupci, gdje netko možda gleda kako će zaraditi par desetina ili stotina tisuća kuna tako što će državni novac pretvoriti u svoj novac i to prikazati kao neki društveno koristan projekt – od toga se normalnom čovjeku kosa diže na glavi”, zaključio je dr.sc. Ančić za Narod.hr.

Preko Pločastog mosta se generacijama prelazi. Generacijama kažemo, jer most je tu od 15. stoljeća, piše Slobodna Dalmacija. Tada su, vjeruju povjesničari, s groblja nedaleko zaseoka Vranješi – doneseni stećci, kameni nadgrobni spomenici. Vrijedne ruke su ih poredale i premostile rijeku na jedinstven način. Složen je Pločasti most od srednjovjekovnih kamenih megalita – stećaka koji su izvorno korišteni kao nadgrobni spomenici.

U blizini je taj prijelaz mnogih arheoloških lokaliteta od kojih je najznačajniji lokalitet ranoromaničke crkva Sv. Spasa, a most sličan ovome se nalazi na rukavcu Cetine kod zaseoka Vukovići, nizvodno od Vukovića izvora rijeke Cetine.

Tko devastira Pločasti most?

Kulturocid nad Pločastim mostom na rijeci Cetini u istoimenom naselju financira Republika Hrvatska!? Općina Civljane u “obnovu” ovoga jedinstvenog pješačkog prijelaza preko rijeke iz 15. stoljeća ulaže 570.000 kuna.

U općinskom proračunu za ovu godinu za taj zahvat nije bilo planirano nikakvo ulaganje. Međutim, rebalansom proračuna od 30. lipnja, kojega je potpisala predsjednica Općinskog vijeća Vesna Gutić – nije nevažno da je gospođa Vesna nevjesta (bratova supruga) zamjenika općinskog načelnika Ante Gutića široj javnosti znanog po izgradnji vile uz izvor Vukovića vrelo – uvrštena je stavka “Pločasti most” s iznosom od 570.000 kuna, a kao izvor sredstava navedena je “pomoć” i to u cijelosti.

Znajući da općina Civljane golemu većinu proračunskih sredstava pribavlja od pomoći hrvatskih poreznih obveznika, u što je uključena i spomenuta pomoć za Pločasti most, ispada da hrvatski porezni obveznici financiraju uništavanje nacionalne kulturne baštine. Iako se svekolika javnost digla na noge kada se saznalo kakvi se zahvati rade na Pločastom mostu, načelnik općine Civljane Petar Preočanin (SDSS) kaže da su “u sanaciju mosta krenuli prije 20-ak dana, na zahtjev svojih mještana, te kako imaju sve potrebne dozvole”.

“Radi se o sanaciji već postojećeg kamenog, pješačkog, pločastog mosta, kako ga mi zovemo, a koji se ne nalazi pod nikakvom zaštitom. U naš zahvat na obnovi uključili smo Hrvatske vode, pošto se on vodi kao vodno dobro, kao i službu za zaštitu okoliša, zatražili smo mišljenje Konzervatorskog odjela u Šibeniku i ishodovali svu potrebnu dokumentaciju da bi se most sanirao” – izjavio je Preočanin.

Načelnik Civljana ne misli da se radi o bilo kakvoj devastaciji.

“Stare ploče koje su pukle i mogu se spojiti bit će spojene i postavljene gdje su i bile. Ja ne vidim da se radi o nekakvoj devastaciji! Napravit ćemo prijelaz da sve ima neki svoj smisao, da most ima početak i kraj”, veli Preočanin. Iako načelnik Preočanin tvrdi da Pločasti most nije pod nikakvom zaštitom, radi se o jedinstvenom graditeljskom zahvatu premošćivanja rijeke i kao takav neupitno predstavlja kulturno naslijeđe.

Izvor: narod.hr