Aktualno rušenje Pločastog mosta na Cetini u općini Civljane, izgrađenog u 15. stoljeću od srednjovjekovnih kamenih stećaka i zamijena starog novim mostom, bio nam je povod za razgovor s povjesničarem dr. sc. Mladenom Ančićem, profesorom s Odjela za povijest sveučilišta u Zadru, kojega smo također upitali i o slučaju Žarka Puhovskog koji je, kako je to nedavno podsjetio predsjednik Milanović, bio svjedok optužbe u procesu protiv hrvatskih studenata 1971., prilikom gušenja Hrvatskog proljeća.
“Hoće li graditi ‘ljepši i stariji’ Pločasti most?”
Narod.hr: Kako, kao povjesničar koji se bavi srednjim vijekom, gledate na ono što se događa s Pločastim mostom na Cetini?
Dr. sc. Mladen Ančić: To je nevjerojatno. Ne znam odakle nekome ideja da se takve stvari rade. Mene to uvijek podsjeti na onog gradonačelnika Trebinja, Božidara Vučurevića, koji je, prilikom granatiranja Dubrovnika u Domovinskom ratu 1991., izjavio da će oni, ako uđu u grad „izgraditi ljepši i stariji Dubrovnik“.
Postoji uvijek jedan veliki problem kod konzervatorskih poslova. Naravno da nije moguće u potpunosti sačuvati svijet onakvim kakav je bio, ali konzervatorska zaštita i potreba da se sačuvaju neki povijesni spomenici nalažu da se vodi računa o tome i da se ta starina pokuša uklopiti u ovaj novi svijet na najbolji mogući način. To je temeljno načelo po kojem to funkcionira u normalnom svijetu. Nije ideja konzervatorskih zahvata da se okameni svijet i da se ne dozvole nikakve promjene u njemu, ali jest da ta starina bude i funkcionalno i vizualno uklopljena u ovaj novi svijet i da podsjeća ljude da oni imaju svoju prošlost i svoju tradiciju, identitet koji iz toga izlazi… A ovi divljački postupci, gdje netko možda gleda kako će zaraditi par desetina ili stotina tisuća kuna tako što će državni novac pretvoriti u svoj novac i to prikazati kao neki društveno koristan projekt – od toga se normalnom čovjeku kosa diže na glavi.
U Zadru, primjerice, imate jednu situaciju gdje je stari dio dominikanskog samostana uklopljen u novu zgradu i on se vidi u njoj. Dakle, danas se mogu čuda napraviti u tehničkom smislu – da starina bude uklopljena u novi svijet i da predstavlja njezin integralni dio. Samo treba angažirati struku.
Da je Puhovski pridonio zatvaranju hrvatskih studenata zna se već dugo, “To nije ništa novo”
Narod.hr: Moje drugo pitanje vezano je uz aktualnu političku situaciju i navode da je Žarko Puhovski bio prilikom gušenja Hrvatskog proljeća 1971. bio svjedok optužbe protiv hrvatskih studenata…
Dr. sc. Mladen Ančić: To se zna već 50 godina, to nije nikakva tajna. Tu nema ničeg novog – tko god je htio znati, znao je to. Druga je stvar što to sad predsjednik koristi iz ovog ili onog razloga, ali to nije nikakvo otkriće. Kada god vidite Puhovskog, sjetite se i da je on to radio…
Narod.hr: Je li prikladno da se takav čovjek poziva na pojedine televizije kao „ugledni politički komentator“ i bi li to bilo moguće da je u Hrvatskoj provedena lustracija?
Dr. sc. Mladen Ančić: U slučaju neke lustracije, on ne bi mogao biti pozvan na neku javnu, državnu televiziju, ali privatnim televizijama ne možete osporiti pravo da ga pozovu ako one to žele. Lustracija se uvijek odnosi na javne poslove, dakle, ne daje se pristup javnim poslovima osobama koje su kompromitirane u tom bivšem sustavu. To je osnovna ideja lustracije, svuda gdje je ona provedena. A ona nije provedena samo u državama bivše Jugoslavije i u Rusiji – to je nešto što je vrlo indikativno.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
