Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike odgovorili su u ponedjeljak na upit Hine vezano uz izvješće Europske komisije te poručili da je prioritet Vlade razvoj kružnog gospodarstva, pa to ministarstvo intenzivno surađuje s jedinicama lokalne samouprave u izgradnji infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada kako bi Hrvatska do 2020. mogla odvajati minimalno 50 posto korisnih sirovina iz otpada.
Prema izvješću EK, Hrvatska je, naime, jedna od 14 zemalja članica u riziku da neće ispuniti zacrtani cilj i do 2020. moći reciklirati 50 posto komunalnog otpada.
“Hrvatska u svakom slučaju primarno mora razvijati sustav odvajanja korisnih sirovina iz otpada, razvijati reciklažu industriju i u konačnici smanjiti količinu miješanog komunalnog otpada što je više moguće”, istaknuli su iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike te poručili da, Sukladno EU Direktivi o otpadu, Hrvatska radi pripreme za ponovnu uporabu i recikliranje otpadnih materijala kao što su barem papir, metal, plastika i staklo.
Podsjetili su da je prioritet ove Vlade razvijanje sustava primarnog odvajanja korisnih sirovina iz otpada, odnosno razvoj kružnog gospodarstva i da Ministarstvo zaštite okoliša i energetike intenzivno surađuje s jedinicama lokalne samouprave u stvaranju infrastrukture za odvojeno prikupljanje otpada – nabavci spremnika, izgradnji reciklažnih dvorišta i sortirnica tako da se općinama i gradovima osiguraju bespovratna sredstva iz EU fondova.
(VIDEO) Dr. Dobrović: Marišćina eklatantan primjer antirješenja za otpad
“Izgradnjom infrastrukture te edukacijom i informiranjem koji su vrlo važan dio uspostave sustava odvojenog prikupljanja otpada omogućuju se uvjeti za povećanje stope odvojenog prikupljanja otpada koje je u 2016. iznosilo 27 posto”, naglasili su.
Ministarstvo: U kontaktu smo s EK radi izrade Akcijskog plana
Osim toga, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u stalnoj je komunikaciji s Europskom komisijom radi izrade Akcijskog plana u kojem će se jasno definirati infrastrukturni kapaciteti za odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada, kao i kapaciteti za obradu ostatnog otpada prije odlaganja.
Truju građane Samobora? Dobrović: ‘Kojem umu to može pasti na pamet’
Time se želi osigurati da ne bude prekomjernog oslanjanja na obradu miješanog komunalnog otpada, istaknuli su iz ministarstva te poručili kako samo zajedničkim naporima svih sudionika – jedinica lokalne samouprave, županija, ministarstva i građana, stopa odvajanja korisnih sirovina iz otpada te njihova priprema za ponovnu uporabu i recikliranje, može dostići zadane ciljeve.
Europska komisija u ponedjeljak je objavila izvješće o tome kako se provode europska pravila o zbrinjavanju i recikliranju otpada u EU-u te je odlučila kroz tehničku pomoć, potporom iz strukturnih fondova i razmjenom najboljih iskustava pomoći zemljama, među kojima je i Hrvatska, za koje postoji rizik da do 2020. neće uspjeti reciklirati 50 posto komunalnog otpada.
Osim Hrvatske, riječ je o Bugarskoj, Cipru, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Latiji, Malti, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj.
“Unatoč stalnom napretku u zemljama članicama, Komisija je identificirala ozbiljne nedostatke koje će trebati brzo riješiti kako bi Europljani mogli imati ekološke i ekonomske koristi od kružnog gospodarstva”, istaknuli su Europske komisije.
“Zahvaljujući nedavno prihvaćenim pravilima u Europskom parlamentu i Vijeću EU-a, Europa može postati globalni predvodnik u modernom upravljanju otpadom i daljnjem razvoju kružnog gospodarstva. Postoje još razlike diljem Europe, ali napredak je nužan i moguć ako odgovarajuća lokalna i nacionalna tijela poduzmu korake koji su identificirani u ovom izvješću. Komisija je spremna pomoći kroz tehničku pomoć, potporom iz strukturnog fonda i kroz razmjenu najboljih iskustava”, izjavio je povjerenik za okoliš Karmenu Vella.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: hina/mt
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.