Okrugli stol “Kružno gospodarenje otpadom, problematika zbrinjavanja otpada u Varaždinu”, koji je saborski zastupnik Mosta Marin Miletić organizirao u Hrvatskom saboru privukao je niz stručnjaka koji su govorili hoće li Hrvatska odustati od ideje spalionica koje truju zdravlje građana i okoliš, te zastarjelih koncepata gospodarenja otpadom koje Hrvatska ima kroz županijske centre, a posebno su se osvrnuli na nagomilani balirani otpad u Varaždinu. Ističemo izlaganje bivšeg ministra Slavena Dobrovića koji je progovorio o političkim pritiscima.
Miletić je okupio sveučilišne profesore, ekološke aktiviste, predstavnike nadležnog Ministarstva, državnog tajnika, predstavnike udruga građana, priopćio je Most.
Miletić: Treba raspetljati taj gordijski čvor
„Organizirao sam ovaj okrugli stol u želji da konkretnim potezima pomognem u rješavanju problema otpada, iako znamo da se to ne može riješiti „čarobnim štapićem.“ Nakon konferencije o varaždinskom otpadu, sa sto tisuća tona miješanog komunalnog otpada, odlučio sam da treba raspetljati taj gordijski čvor“, rekao je Miletić.
Državni tajnik Mile Horvat pozdravio je u ime ministra inicijativu okruglog stola rekavši da je Ministarstvo otvoreno za dijalog i traženje najboljih rješenja. Horvat je istaknuo da se ne smije smetnuti s uma odgovornost lokalne samouprave, direktora Županijskih centara za gospodarenje otpadom. Pozvao je sve da se uključe u raspravu na e-savjetovanju.
Mirko Budiša, ispred Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost rekao je da imamo 43 posto prikupljanja otpada i da imamo ogromni prostor napretka.
>Stotine Zagrepčana protiv spalionice, Peternel: Tomašević i njegova ‘zelena svita’ nisu došli
Prof. dr. sc. Neven Voća rekao je da tema otpada je tema o kojoj svi misle da sve znaju i otpor javnosti je velik, a primjera gdje se s ljudima manipulira je puno, pa je nužna edukacija građana i individualna odgovornost.
Dobrović o političkim pritiscima
Prof. dr. sc. Slaven Dobrović, koji je tijekom 2016. i 2017. godine bio ministar u Vladi Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića, posebno je bio kritičan prema interesnim skupinama i politici koja čuva te skupine, a precizno je secirao promašene politike gospodarenja otpadom, iznoseći i vlastita iskustva s političkim smicalicama raznih skupina koje su spriječile da se gospodarenje otpadom postavi na zdrave i ekološke noge.
>Dr. sc. Dobrović uoči prosvjeda protiv spalionice Rebro: Javnost još nije vidjela studiju izvodljivosti
”Od gospodarenja otpadom očekuje se da zaokruži stvari. Međutim, 2005. Strategija za gospodarenje otpadom postavila je koncept, 2007. ga materijalizira u Planu gospodarenja otpadom do 2013. i u tom su planu postavljeni centri za gospodarenje otpadnom kao glavni koncept. 90 posto ide tamo kao smeće”, kazao je Dobrović.
Napomenuo je da je on kao ministar to htio promijeniti u novom planu, no da je naišao na silan otpor.
>Dr. sc. Dobrović: Što Možemo! radi krivo s biootpadom
“Radi se o otporu koji je integriran strahovito u politiku. Dakle kada vas premijer ne sluša jer vas ne može slušati jer postoji nešto što se zove Predsjedništvo te stranke, a tamo mu sjede ljudi koji su ujedno i župani, koji su silno zainteresirani za neke centre, 50, 60, 70, 100 milijuna eura… Dakle ti ljudi žele upravljati investicijom koja je iznimno vrijedna”, otkrio je Dobrović.
Dobrović: Visina investicije ne ide pod ruku s kvalitetom
Napomenuo je da visina investicije ne ide pod ruku s kvalitetom i naveo primjer Kaštijuna. “Ulupano je odmah 40, 50, a dodano je najmanje 20, 30 milijuna eura, a nema rezultata. Rezultat je katastrofa. Nasuprot tome, postoje primjeri gdje se odmah krenulo u odvojeno prikupljanje te uveli, reciklažna dvorišta, sortirnice i kompostiranje… To onda ima glavu i rep. Statistika se ostvaruje i nije točno da treba 20 godina do rezultata”, kazao je Dobrović.
Prof. dr. sc. Stanko Uršić je bio skeptičan prema okruglom stolu, prema uspjehu same zelene ideje, a za varaždinski problem je rekao da treba te bale posebnim pokrovom riješiti, zakopati u zemlju i gore posaditi šumu.
Čemu guranje potpuno zastarjelih koncepta gospodarenja otpadom?
Josip Katalinić nastupio je u ime udruge građana “Eko krizni stožer Marišćina“, te upitao okupljene čemu guranje potpuno zastarjelih koncepta gospodarenja otpadom, ako imamo iznimno loša iskustva Marišćinom i Kaštijunom? Državni tajnik je tražio repliku i ponudio posebnu raspravu samo o toj temi. Katalinić je iznio mnoge ekonomske, zdravstvene i ekološke argumente protiv Marišćine, ali i koncepta spalionica otpada.
Marijan Galović predstavio je uspješan projekt u Velikoj Gorici, temeljen na individualizaciji odgovornosti i popratnoj infrastrukturi.
Sonja Polonijo je u ime Udruge gradova progovorila o jasnijem kažnjavanju prijestupa i ulozi komunalnih redara te o samom sustavu kružnog gospodarenja otpadom, a dr. sc. Viktor Simončić je tehnologiju županijskih centara prozvao “frankejštanskom”.
Marko Košak ispred Zelene akcije, rekao je kako Europska unija kritizira Hrvatsku jer su vidjeli da naš put gospodarenja otpadom nije dobar. Košak je kritizirao spalionicu otpada i predstavio argumente protiv spalionica. Pozvao je sve da dođu u Centar kulture Maksimir 31. ožujka u 17 sati na tribinu protiv spalionica.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
