Crobuk.net je hrvatski društveni portal koji spaja cijeli naš narod iz matica Hrvatske i BiH, s cijelom dijasporom, od Minhena do Sydneya, od Los Angelesa do Čilea. Od Orašja, Plehana do Neuma, od Varaždina do Pule i Dubrovnika i Boke Kotorske.
Prenose vijesti gdje god se naš narod nalazi i promiče hrvatske interese kao što su domaća proizvodnja, izvoz…
Lili Benčik za Crobuk.net napisala je članak o Istri koji bi svaki domoljub trebao pročitati.
Što je IDS-u ISTRA? Krasna zemlja, Istra mila, dome roda Hrvatskog ili?
Doista je Istra krasna zemlja na malom poluotoku od mora do gora, od dolina do ponosne Učke gore! Opjevana u svoj svojoj raznolikosti od Velog Jože Vladimira Nazora, kao simbola sužanjstva i tuđinske vlasti, Koze, Mati i Dvi daske našeg Mate Balote, kao primjeri teškog života istarskog seljaka, Pramaliće kao simfonija ljepote rodnog kraja, do Drage Gervaisa sa radosnim pjesmicama Pod Učkun i Sunce na Kvarneru koji svojim valićima miluje istočnu obalu Istre!
„Beli zidići, črjeni krovići, na keh vrapčići kantaju…
Istarska čakavica
Kao jedan od dijalekata hrvatskog jezika, pomalo tvrda, a ipak melodiozna, a njeguje se kroz Čakavski sabor.
U Žminju je 8. svibnja 1969. osnovan Sabor čakavskog pjesništva, zamišljen kao kulturno-znanstvena manifestacija koja će se baviti uglavnom pitanjima čakavskog pjesništva.
Međutim nakon mnogo šire programske osnove, te kao odjek na početak rada Sabora čakavskog pjesništva, u Žminju je početkom 1970. osnovan Čakavski sabor, čija će se programska orijentacija ostvarivati u širokom rasponu raznovrsnih kulturno-umjetničkih programa, znanstvenih i stručnih skupova, izdavačke djelatnosti, podizanja spomen obilježja, obnove i uređenja Huma i drugih istarskih gradića, valoriziranja i revaloriziranja čakavštine kao dijalektalnog i jezičnog idioma, te u drugim kulturnim programima koji se tiču očuvanja i vrednovanja kulturnog i nacionalnog identiteta ne samo istarskog nego i čitavog čakavskog govornog područja.
Glagoljica u Istri
Roč i Hum kao središta glagoljaštva, hrvatske srednjovjekovne pismenosti i književnosti, svoje korijene vuku iz 9. stoljeća. 863. godine, bizantski car šalje sv. braću Ćirila i Metoda da šire bogoslužje među moravskim Slavenima. Prevodeći Bibliju iz latinskog na staroslavenski, Ćiril je izumio pismo glagoljicu. Glagoljica se trajno zadržala kod Hrvata u Istri i primorskim krajevima kao crkveno pismo, ali se koristila i u administrativnim i komunalnim poslovima i književnosti….
