GREVIO, tijelo EU-a za nadzor provedbe Istanbulske konvencije, Hrvatskoj je uputilo novi set od 17 preporuka s rokom provedbe od godinu dana, pri čemu se ponavlja praksa da se te preporuke pretvaraju u konkretne političke i zakonske obveze. One uključuju strože kaznene mjere, jaču institucionalnu podršku žrtvama i redefiniranje pristupa nasilju kao isključivo rodno utemeljenom. GREVIO ističe da u Hrvatskoj nedostaje kriznih centara za žrtve seksualnog nasilja te centara pri bolnicama u kojima bi se mogli čuvati dokazi nasilja. O tome se ”diskutiralo” na nedavnom simpoziju Ženske kuće na kojemu su govorile istaknute hrvatske feministice.
U javnom prostoru zahtjeve prema Vladi sada ponovno iznose iste feminističke udruge koje su sudjelovale u izradi GREVIO-ovih analiza, među njima i Ženska soba. Podsjetimo, upravo su na temelju takvih preporuka ranije donesene izmjene poput uvođenja pojma femicid u Kazneni zakon i uklanjanja pojma ”otuđenja djeteta” iz socijalnog sustava.
Time se ponovno otvara pitanje hoće li se preporuke provoditi bez šire javne rasprave, dok organizacije koje ih kreiraju dobivaju poziciju ključnih tumača problema, a institucionalni sustav ostaje u ulozi izvršitelja njihovih zahtjeva.
>Kud GREVIO okom, tud Plenković skokom: Kako je Vlada nakon izvješća o Istanbulskoj, brzinski udovoljila zahtjevima feministica
Lekcije o nasilju nad ženama dijeli Maja Mamula koja molitvu krunice na Trgu smatra opasnošću za društvo
Prema izjavama jedne od govornica na simpoziju – koordinatorice udruge Ženska soba, Maje Mamule, potrebno je ubrzati kaznene postupke i povećati kazne za počinitelje seksualnog nasilja, osigurati žrtvama pravo na naknadu štete te provesti obavezne edukacije za policiju, zdravstvo, socijalnu skrb i pravosuđe.
Maja Mamula javno se zalaže za stav da nasilje nad ženama proizlazi iz rodno uvjetovanih obrazaca i smatra kako hrvatsko društvo prolazi proces retradicionalizacije. U tom kontekstu izjavila je da je ponovno došlo do prebacivanja krivnje na ženu. Ranije je u javnim istupima kritizirala molitelje krunice na trgovima, nazivajući to pojavom koja, prema njenom stajalištu, predstavlja opasnost za žene i društvo.
Mamula je ranije u Jutarnjem listu navodila da molitva krunice na trgovima predstavlja ”javnu manifestaciju diskriminacije žene” te da je takvo okupljanje uvredljivo i neprihvatljivo. Tvrdi da je riječ o ultrakonzervativnom katoličkom pokretu koji se, prema njezinim navodima, financira iz inozemstva, točnije iz SAD-a i Rusije, te da iza njega stoje ”jake desne političke struje”. Za tu pojavu izjavila je da se ”poput metastaza širi kroz društvo” i ocijenila da je ”ruglo” da se takva okupljanja odvijaju na Trgu bana Jelačića. Uz to je istaknula kako takva okupljanja vrijeđaju i muškarce, jer ih svode na bića koja se neće moći suzdržati ako vide izazovno odjevenu ženu.
Feministkinje bi mijenjale sustav – ponovno!
Na simpoziju je govorila i psihologinja Lorena Zec iz SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava. Ona je poručila da ”svako i najmanje nasilje u partnerskom odnosu mora biti jasno sankcionirano” te da sustav mora imati nultu toleranciju prema svim oblicima nasilja.
Izvršna koordinatorica udruge Domine, Mirjana Kučer, izjavila je kako je potrebno mijenjati sustav tako da se prihvati da je nasilje nad ženama rodno utemeljeno te da je nužna bolja međusektorska suradnja institucija i organizacija koje se bave zaštitom žrtava.
Državna tajnica u Ministarstvu rada i socijalne politike Margareta Mađerić (HDZ), istaknula je važnost osvještavanja društva o neprihvatljivosti svakog oblika nasilja nad ženama te potrebu daljnjeg unapređenja sustava podrške žrtvama. Svjetonazor Margarete Mađerić nije nimalo demokršćanski, upravo suprotno. Svoj lijevo-liberalni pristup temi nasilja nad ženama pokazala je kad je službenoj delegaciji u UN vodila lijeve feminističke i LGBT aktivistice, legitimirajući njihove radikalne stavove unutar državne politike. Zalaže se za punu provedbu Istanbulske konvencije, uključujući kriminalizaciju femicida i rodno uvjetovane politike, te time zastupa feministički aktivistički pristup.
>HDZ udružio snage s feministicama: U New Yorku o našem trošku boravile Šušak, Juras i Genov
GREVIO i njegova ”moć nad politikom”
U europskom institucionalnom okviru malo je tijela koje ima toliku razinu utjecaja, a tako malo demokratske provjere i javne vidljivosti kao što je slučaj s GREVIO-om. Iako se formalno predstavlja kao neovisni nadzorni mehanizam Istanbulske konvencije, u praksi se pokazuje kao tijelo koje izravno oblikuje javne politike, a to čini bez otvorene stručne rasprave i bez uravnoteženog pristupa problematici nasilja. U sastavljanju izvješća GREVIO-a sudjeluju lijevo-liberalne udruge poput Ženke mreže, Rosa, Ženska soba, CESI…
Problem se javlja već u samom polazištu GREVIO-a. Umjesto da nasilje promatra kao kompleksan društveni fenomen koji proizlazi iz različitih izvora — socioekonomskih odnosa, obiteljskih trauma, ovisnosti, psiholoških obrazaca, međuljudskih sukoba on ga sustavno svodi na posljedicu patrijarhalnog društvenog modela.
Takvo ideološko postavljanje stvara okvir u kojem je muškarac unaprijed tretiran kao potencijalni nasilnik, a obitelj se promatra kao prostor strukturalne opresije. Time se zanemaruju druge dimenzije problema, uključujući razvojne i emocionalne potrebe djece, mentalno zdravlje roditelja, utjecaj socijalnih okolnosti, kao i činjenica da obiteljski odnosi nisu jednostavni odnosi moći nego složeni sustavi međuovisnosti.
>Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar o uvođenju femicida u Kazneni zakon: Vrijedi li život žene više nego život muškarca?!
Tko sudjeluje u kreiranju GREVIO-vih izvješća
Još je problematičnije to što se izvješća i preporuke GREVIO-a pretežito formiraju u krugu istih ideoloških aktera.
Članovi dolaze iz kruga lijevo-liberalnih akademskih i aktivističkih struktura, često povezanih s radikalnim feminističkim teorijama koje polaze od apriorno negativnog shvaćanja patrijarhata. U izradi izvješća, uključujući najnovije preporuke za Hrvatsku, sudjeluju i civilne udruge iz feminističkog i LGBT sektora, koje nastupaju kao glavni izvori podataka i interpretacija. Njihovi su stavovi nerijetko ideološke naravi, utemeljeni u teorijskim modelima, a manje u empirijskim istraživanjima i provjerenim stručnim analizama.
Ključna poteškoća leži u tome što se te preporuke ne zadržavaju na razini mišljenja, nego postaju osnova za zakonodavne intervencije. Hrvatska je u proteklim godinama te preporuke provodila gotovo bez zadrške. Tako je žurno donesen zakon o femicidu, iako takav pojam u mnogim pravnim i kriminološkim kružocima nije precizno definiran i otvara prostor neujednačenog tumačenja. Uklonjen je i pojam ”sindroma otuđenog djeteta” iz sustava socijalne skrbi i sudske prakse, iako brojni stručnjaci uporno upozoravaju da manipulacija djecom u roditeljskim konfliktima postoji kao realna pojava, neovisno o terminologiji.
>Ideološko politikanstvo: Po čemu je Veljača kvalificirana za sastanke s Plenkovićem?
Takve brze zakonodavne korekcije dogodile su se bez ozbiljnije javne rasprave, bez sučeljavanja stručnih argumenata i bez uključenja šire akademske zajednice. Umjesto da državne institucije prikupe argumente različitih disciplina — psihologije, obiteljskog prava, sociologije, pedagogije, političke odluke donošene su pod izravnim utjecajem aktivističkih organizacija koje je GREVIO označio kao ”relevantne” i preporučio kao partnere države.
>Tko su članovi GREVIO-a, za čije se naredbe ministar Malenica hvali kako ih Hrvatska poslušno izvršava?
Država kao izvršitelj ideološki oblikovanih naloga
Sada se ponovno priprema set preporuka Republike Hrvatskoj s naglaskom na ”poboljšanju zaštite žena od nasilja”. No iskustvo pokazuje da se iza tog cilja često krije model u kojem se obitelj definira kao visokorizično okruženje, muškarca se unaprijed označuje kao izvor agresije, a aktivističke se strukture smještaju u poziciju glavnog savjetodavca i krajnjeg autoriteta. Država se u takvom modelu svodi na izvršitelja ideološki oblikovanih naloga.
Zaštita žena je nedvojbeno važan prioritet, no problem je što se ona često oblikuje u uskim aktivističkim krugovima, bez uključivanja šire stručne zajednice i javne kontrole. Kada tijela bez demokratske legitimacije postaju glavni tvorci zakona, dovodi to u pitanje transparentnost, stručnost i odgovornost. Stoga je ključno preispitati ulogu GREVIO-a i osigurati da politike zaštite budu temeljene na znanstvenim činjenicama, interdisciplinarnim raspravama i otvorenom demokratskom procesu, a ne na ideološkim pretpostavkama.
>Sudska vještakinja za psihologiju otkrila kako je ministar Piletić preko noći poslao dekret o brisanju otuđenja djeteta
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.