„Radim kao životinja sa svojim kolegama 16 sati dnevno posljednjih 14 godina bez godišnjeg odmora i onda mi se kaže da sam nečiji sluga pa ni Sabora koji ga je izabrao, i ništa ne zataškavam. Ništa ne zataškavam, ništa ne držim u ladici“, ovim se riječima glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan obrušio na upite Brune Esih, HDZ-ove saborske zastupnice vezano za prijavu koju je protiv Borisa Lalovca, bivšeg SDP-ovog ministra podigla njegova supruga otpužujući ga za obiteljsko nasilje.
Na upit HDZ-ove zastupnice što je konkretno učinjeno po tom predmetu, Cvitan je odgovorio da se predmet nalazi na Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, te da se odluka očekuje u kratkom vremenu. Naglasio je da detalje o tom predmetu znaju samo on i još nekoliko osoba što je dovoljno budući da, između ostalog, treba misliti na dobrobit maloljetnog djeteta.
Sjednica saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na kojoj je Cvitan odgovarao na pitanja Brune Esih dogodila se u četvrtak, te je na njoj prihvaćeno izvješće DORH-a za 2015.
Bruna Esih tom je prilikom izrazila i nezadovoljstvo i time što u izvješću iz 2015. ne postoje podaci o zločinima počinjenim iza II. Svjetskog rata.
Cvitan je rekao i da je njihov kvalitetan rad rezultat iznadprosječnog angažmana i zalaganja, stalne edukacije, ali i sustavnog nadzora nad radom svih državnih odvjetništava, no upozorava da za nastavak rada s jednakim stupnjem dostignutih rezultata naročitu pažnju treba posvetiti zapošljavanju vježbenika i savjetnika, kao i podizanju stupnja opremljenosti odvjetništava.
DORH je u 2015. zaprimio 38 227 kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja, što je za 15 posto više nego godinu ranije. U ukupnom broju zaprimljenih prijava i dalje prevladavaju kaznena djela protiv imovine sa 35,5 posto. Nepoznatih prijavljenih počinitelja bilo je za 6,4 posto više nego godinu ranije, iznio je Cvitan.
Državna odvjetništva su odbacila 12.363 prijave, što predstavlja 42 posto od ukupno riješenih prijava, neposrednim optuženjem odlučeno je u odnosu na 12.701 osobu, dok je rješenje o provođenju istrage doneseno za 3.583 osobe (12 posto).
U 2015. dovršeno je ukupno 3841 istraga te je u radu ostalo 1596 istraga, što u postocima predstavlja manje nedovršenih istraga no u proteklom izvještajnom razdoblju. Po dovršenoj istrazi podignuto je ukupno 3230 optužnica, što je ukupno 82,7 posto svih odluka po dovršenoj istrazi.
Optužna vijeća su u 2015. potvrdila više od 96 posto svih optužnica, što u DORH-u smatraju vrlo zadovoljavajućim postotkom. Prvostupanjske presude donesne su u odnosu na 14.620 odraslih osoba, od čega je 13.387 osuđujućih. Oslobađajuće presude donesene su za 737 odraslih osoba (5 posto), dok je optužba prema 496 odraslih osoba odbijena (3,4 posto).
Ipak, unatoč svemu što je naveo, zbog korupcije gubimo 15 posto BDP-a godišnje. Donedavni potpredsjednik Vlade, a današnji predsjednik Sabora Božo Petrov javno je stao u obranu trenutačnog državnog odvjetnika, premda je i njegov stranački kolega te ministar gospodarstva, Tomislav Panenić apelirao na DORH da treba istražiti tko je ‘mutio’ u energetici upozoravajući na mogući kriminal kojim su oštećeni građani i potrošači zahvaljući odlukama Ministarstva gospodarstva za mandata HNS-ovog Ivana Vrdoljaka uz potporu tadašnjeg predsjednika Vlade Zorana Milanovića.
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske: dužnosti, čelnici, neriješena pitanja i moguća smjena!
Podsjetimo, za mandata bivšeg premijera Tihomira Oreškovića nagađalo se kako bi Cvitan mogao biti razriješen dužnosti, za što se zalagao Karamarkov HDZ, a čemu se tada usprotivio Božo Petrov. Potpredsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja nedavno je, doduše, izjavio da oni u tom trenutku nisu bili za promjene, a kakav će stav sad zauzeti trebaju vidjeti, jer moraju analizirati izvješće za 2015. godinu, koje će Cvitan pred Saborom uskoro predstaviti i braniti. Padne li izvješće, izgledna je i njegova smjena.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.