U svjetlu skore obrane izvješća o radu Državnog odvjetništva za 2015. godinu, koju će pred Hrvatskim saborom održati glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, prisjetimo se osnovnih zadaća institucije Državnog odvjetništva, kontinuiteta koji Dinko Cvitan, kao nasljednik triput biranog Mladena Bajića, predstavlja, te nekih neriješenih pitanja tijekom posljednjih petnaestak godina…
Odbor za ljudska prava prihvatio izvještaj DORH-a za 2015.
Saborski odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina prihvatio je izvještaj Državnog odvjetništva za 2015. koje je u četvrtak predstavio Dinko Cvitan, ukazujući na visok stupanj ažurnosti, efikasnosti i kvalitete u radu, ali i probleme poput kratkih rokova za istrage, nedostatka prostora za rad te zastarjelu opremu.
Za prihvaćanje izvještaja glasovala je većina članova odbora, dok je Bruna Esih iz HDZ-a bila suzdržana, zamjerivši Cvitanu zbog toga što u izvještaju nema podataka o ratnim zločinima nakon Drugog svjetskog rata. Također je izazvala oštriju reakciju Cvitana pitanjem o tome koji su to mehanizmi postupanja bili u slučaju bivšeg ministra financija Borisa Lalovca kojeg je supruga prijavila zbog obiteljskog nasilja.
Cvitan je rekao da je predmet u rad dobilo općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu i očekuje da će u kratkom vremenu donijeti odluku.
Glavni državni odvjetnik rekao je da on nije ničiji sluga, pa ni Hrvatskog sabora koji ga je jednoglasno imenovao te da on mora sada braniti svoj dignitet od teza koje iznose mediji.
Detalje o tom predmetu, kazao je Cvitan, znaju samo on i još nekoliko osoba koji rade na tom slučaju, ali se svejedno u javnosti iznose teze da on štiti nečiji interes. „Ništa se ne zataškava, ništa se ne stavlja u ladicu“, rekao je Cvitan, dodavši da prije svega treba voditi računa o maloljetnom djetetu.
Milorad Pupovac kazao je kako je šokantna činjenica da DORH nije mogao u pet godina zaposliti ni jednog novog zaposlenika i da uvjeti za rad ograničavaju zaposlene u obavljanju posla.
Pupovac je rekao i kako raspolaže podacima prema kojima je u 2015. bila snažna pojava mržnje i nasilja, posebno prema pripadnicima nacionalnih manjina, dok je 2016. u pogledu brojki i karaktera još drastičnija. Smatra da se tu pojavu neće suzbiti bez adekvatnog odgovora policije i odvjetništva.
Odbor za ljudska prava je i ranije prihvatio DORH-ovo izvješće za 2015., ali u prošlom sazivu Sabora koji o tome zbog pada vlade i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora nije stigao glasovati.
Cvitan navodi da je njihov kvalitetan rad rezultat iznadprosječnog angažmana i zalaganja, stalne edukacije, ali i sustavnog nadzora nad radom svih državnih odvjetništava, no upozorava da za nastavak rada s jednakim stupnjem dostignutih rezultata naročitu pažnju treba posvetiti zapošljavanju vježbenika i savjetnika, kao i podizanju stupnja opremljenosti odvjetništava.
DORH je u 2015. zaprimio 38 227 kaznenih prijava protiv poznatih počinitelja, što je za 15 posto više nego godinu ranije. U ukupnom broju zaprimljenih prijava i dalje prevladavaju kaznena djela protiv imovine sa 35,5 posto. Nepoznatih prijavljenih počinitelja bilo je za 6,4 posto više nego godinu ranije.
Državna odvjetništva su odbacila 12.363 prijave, što predstavlja 42 posto od ukupno riješenih prijava, neposrednim optuženjem odlučeno je u odnosu na 12.701 osobu, dok je rješenje o provođenju istrage doneseno za 3.583 osobe (12 posto).
U 2015. dovršeno je ukupno 3841 istraga te je u radu ostalo 1596 istraga, što u postocima predstavlja manje nedovršenih istraga no u proteklom izvještajnom razdoblju. Po dovršenoj istrazi podignuto je ukupno 3230 optužnica, što je ukupno 82,7 posto svih odluka po dovršenoj istrazi.
Optužna vijeća su u 2015. potvrdila više od 96 posto svih optužnica, što u DORH-u smatraju vrlo zadovoljavajućim postotkom. Prvostupanjske presude donesne su u odnosu na 14.620 odraslih osoba, od čega je 13.387 osuđujućih. Oslobađajuće presude donesene su za 737 odraslih osoba (5 posto), dok je optužba prema 496 odraslih osoba odbijena (3,4 posto).
Što je Državno odvjetništvo?
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske prema Ustavu RH samostalno je i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.
Državno odvjetništvo jedinstveno je pravosudno tijelo koje se ustanovljuje za cijelo područje Republike Hrvatske, a na čelu kojega se nalazi Glavni državni odvjetnik. Unutar Državnog odvjetništva ustrojena su općinska državna odvjetništva te županijska državna odvjetništva. Državno odvjetništvo ustrojeno je strogo hijerarhijski, pa prema tome općinska državna odvjetništva podređena su županijskim državnim odvjetništvima, a ova Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Glavnoga državnog odvjetnika imenuje na vrijeme od četiri godine Hrvatski sabor, na prijedlog hrvatske Vlade, uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe Hrvatskoga sabora i po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost. Glavni državni odvjetnik ima svoje zamjenike. Trenutačno dužnost Glavnog državnog odvjetnika obavlja Dinko Cvitan, koji je na toj poziciji naslijedio Mladena Bajića.
Državno odvjetništvo u kaznenim predmetima poduzima progon i zastupa optužbu protiv počinitelja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti ili po prijedlogu, zastupaju Republiku Hrvatsku, vodi nadzor nad radom cjelokupne državnoodvjetničke organizacije, te obavlja i druge poslove propisane zakonom i pravilnikom o unutarnjem poslovanju državnih odvjetništava.
Također po propisima o raspolaganju državnom imovinom, DORH daje prethodno mišljenje na prodaju državnog zemljišta ili druge imovine.
Kad je u pitanju suzbijanje korupcije, koja je jedan od temeljnih hrvatskih problema, DORH tu ima najveću ulogu.
Državno odvjetništvo ravna specijaliziranim tijelom zaduženim za progon korupcije i organiziranog kriminala, koje je svima poznato pod imenom USKOK ili punim nazivom Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.
Cvitan i Bajić
Mladen Bajić postao je prvi hrvatski tužitelj koji je dobio, i to konsenzusom parlamentarnih stranaka, drugi mandat na funkciji glavnog državnog odvjetnika.
Za treći mandat, kojeg je dobio početkom 2010. godine, nije imao potporu SDP-a jer je “previše koketirao s politikom, a sve istrage su mu započele odlaskom premijera Ive Sanadera”, navodi Jutarnji list. No, u Bajićevu obranu stala premijerka Jadranka Kosor. Dvadeset mjeseci poslije Bajić je pokrenuo istragu i protiv HDZ-a.
Godine 2014. SDP-u je Bajić opet prihvatljiv pa tadašnji premijer Zoran Milanović poručuje: “Moja stranka stoji iza bivšeg državnog odvjetnika Mladena Bajića za kojeg smatramo da bi bio dobar ustavni sudac. Zanima me što o tome misli predsjednik HDZ-a”.
U dvanaest godina SDP-a i HDZ-a Mladena Bajića često se isticalo kao najmoćnijeg čovjeka u državi, a javnost je ostala podijeljena po pitanju njegovog rada. Neki od slučajeva koji su pokrenuti za njegova mandata bili su ubojstvo Milana Levara, Zamporion, Lora, Kamensko, Slobodna Dalmacija, Hypo, bio je glavni koordinator u slučaju Gotovina, prodaja Plive…
Arsen Bauk dodjelio je 2010. Mladenu Bajiću ime – Stand Bajić, optužujući ga s kolegama SDP-ovcima da je na stand by jer drži neke prijave u ladicama. Braneći Bajića iste godine tadašnji hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je kako je u raščišćavanju afera u Hrvatskoj u prošlosti nedostajalo političke volje i političke klime, a u tom je kontekstu rekao kako bi glavni državni odvjetnik Mladen Bajić da je “ranije kukuriknuo, zasigurno završio u loncu”.
Mladen Bajić je dužnost glavnog državnog odvjetnika naposljetku obnašao od 2002. do 2014. godine.
Stranica WikiLeaks objavila je da je Bajić detaljno izvještavao američko veleposlanstvo o svim važnijim istragama. O tome da su u veleposlanstvu sastavljane depeše. Glavni državni odvjetnik u Jutarnjem je listu demantirao neke navode iz dokumenta na Wikileaksu, nazvavši diplomatski dokument “kompilacijom medijskih napisa i mašte osobe koja je pisala izvješće”. Naročito je odrješito opovrgnuo svoje navodne komentare o tome tko podržava a tko ne podržava DORH, ocijenivši kako “američki tajnik ima bujnu maštu“.
S prestankom mandata Glavnog državnog odvjetnika, ostaje Mladen Bajić do daljnjega na funkciji zamjenika Glavnog državnog odvjetnika RH.
Za Bajićeva mandata na čelu DORH-a promijenila su se dvojica predsjednika RH, četiri premijera i šest ministara unutarnjih poslova.
Krajem veljače 2014. kao posve izglednog kandidata za novog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske spominje se Dinka Cvitana, koji je na tu funkciju i imenovan odlukom Hrvatskog sabora od 7. ožujka 2014. godine.
“Nastavit ćemo s ovakvim načinom rada, a ja želim ostvariti i bolje rezultate. Nemojte zaboraviti da sam do sada bio dio tima Mladena Bajića, kao ravnatelj USKOK-a. Radili smo zajedno na svim velikim predmetima, o kojima je javnost informirana i nastavit ćemo i dalje. Hoću li u tome uspjeti, ja ću se potruditi. Ne znam”, rekao je tada Cvitan.
Tako je nakon Mladena Bajića na čelo državnog odvjetništva došla njegova desna ruka, ravnatelj USKOK-a Dinko Cvitan, a po isteku dužnosti, Mladen Bajić postao je zamjenik glavnog državnog odvjetnika.
Tko procjenuje rad DORH-a?
S obzirom na širok opseg dužnosti i djelovanja, DORH je dužan podnijeti Hrvatskom saboru izvješće o stanju i kretanju prijavljenog kriminaliteta u prethodnoj godini.
Za mandata bivšeg premijera Tihomira Oreškovića nagađalo se kako bi Cvitan mogao biti razriješen dužnosti, za što se zalagao Karamarkov HDZ, a čemu se tada usprotivio Božo Petrov. Potpredsjednik Mosta i saborski zastupnik Nikola Grmoja nedavno je, doduše, izjavio da oni u tom trenutku nisu bili za promjene, a kakav će stav sad zauzeti trebaju vidjeti, jer moraju analizirati izvješće za 2015. godinu, koje će Cvitan pred Saborom uskoro predstaviti i braniti. Padne li izvješće, izgledna je i njegova smjena.
Neriješena pitanja
Neriješenih pitanja koja se tiču djelokruga Državnog odvjetništva ima mnogo. Prisjetimo se samo nekih najaktualnijih:
1. DORH je još 2014. zaprimio kaznenu prijavu Tomislava Jelića protiv sudionika privatizacije Croatia osiguranja u kojoj stoji da je državni proračun prodajom Adris grupi oštećen za 3,5 milijardi kuna i proslijedio je na daljnje postupanje nadležnom državnom odvjetništvu.
Državni ured za reviziju 2015. ocijenio je da odluku o privatizaciji Croatia osiguranja Vlada Zorana Milanovića nije smjela donijeti samostalno te da joj je za to trebala suglasnost Sabora. Državna revizija učinila je to u sklopu izvješća o obavljenoj reviziji proračuna za 2014.
No, još i danas, svi šute o tome, pa čak i oni koji bi se trebali pokrenuti – državno odvjetništvo (DORH).
Politizirano državno odvjetništvo ili zašto svi šute o prodaji Croatia osiguranja?
2. Visoki zemaljski sud u Münchenu osudio je početkom kolovoza 2016. bivše pripadnike jugoslavenskih i hrvatskih tajnih službi Josipa Perkovića i Zdravka Mustača na kaznu doživotnog zatvora zbog sudjelovanja u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića u Njemačkoj 1983. godine.
Opravdano se postavlja pitanje što je sve ove godine radio Kazneni odjel Državnog odvjetništva koji nije podigao optužnice protiv Josipa Perkovića i Zdravka Mustača?
Hoće li Mladen Bajić i Dinko Cvitan odgovarati jer je DORH štitio Perkovića?
3. Iako zbog korupcije gubimo 15 posto BDP-a godišnje, donedavni potpredsjednik Vlade, a današnji predsjednik Sabora Božo Petrov javno je stao u obranu trenutačnog državnog odvjetnika, premda je i njegov stranački kolega te ministar gospodarstva, Tomislav Panenić apelirao na DORH da treba istražiti tko je ‘mutio’ u energetici upozoravajući na mogući kriminal kojim su oštećeni građani i potrošači zahvaljući odlukama Ministarstva gospodarstva za mandata HNS-ovog Ivana Vrdoljaka uz potporu tadašnjeg predsjednika Vlade Zorana Milanovića.
4. Zašto DORH mjesecima nije reagirao na prijavu supruge Borisa Lalovca (SDP) za obiteljsko nasilje, i ima li to veze s time što je Lalovac navodno blizak Dinku Cvitanu?
(VIDEO) Ljutiti Cvitan pokazao pravo lice: Pravobraniteljica i Željka Markić pričaju gluparije!
Tekst se nastavlja ispod oglasa
