Još uvijek nema odgovora na pitanje tko je otvorio vatru na hrvatske policajce koji su zaustavljali ilegalni ulazak migranata iz BiH. Umirovljeni kriminalist i pripadnik MUP-a, Željko Cvrtila komentirao je ovaj incident koji se dogodio na području Slunja u županiji koja je posljednjih tjedana pod povećanim pritiskom migranata.
>Napad na hrvatske specijalce na granici s BiH: Iz grupe migranata pucano na njih iz vatrenog oružja?!
Važno je da se otkrije istina
U Studiju 4 HRT-a, umirovljeni kriminalist i pripadnik MUP-a, Željko Cvrtila naglasio je važnost otkrivanja istine kada se radi o incidentu koji se dogodio u blizini Slunja.
– To je bitno iz više razloga. Nije isto je li bio obračun između migranata ili je meta bila hrvatska policija. Ako je bila meta hrvatska policija, treba vidjeti je li meta od strane migranata ili krijumčara. Treća opcija koja može biti je da se radi o nekakvoj slučajoj pucnjavi krivolova pa je jedan od metaka zalutao u smjeru hrvatske policije, rekao je.
Migranti su ”prihvatili oružje i spremni su upotrijebiti ga”
Cvrtila se osvrnuo i na sve veći problem prisustva oružja u migrantskoj populaciji.
– U svakom slučaju, oni su nekako došli u posjed oružja. Vrlo je izvijesno kupovinom i prodajom. Teško je pretpostaviti da je netko iz Sirije kroz sve prostore nosio oružje, a da nikada nije uhićen ili pregledan, ustvrdio je.
Kazao je kako je migrantsk populacija “očito” spremna prihvatiti oružje i “upotrijebiti ga” neovisno o svrsi.
– To samo govori da je ta populacija očito spremna prihvatiti oružje i upotrijebiti ga, bilo da se radi o međusobnim obračunima ili obračunima s policijama država kroz koje prolaze, zaključio je.
– To je vrlo loš, vrlo opasan trend. Iako smo mi od 2015. godine govorili da među ljudima koji su bježali od rata, da ima ljudi i drugih namjera. Sada je to vjerojatno očitije i izraženije, dodao je.
>Frontex: Prošle godine samo 8% ilegalnih migranata u EU bile su žene
Granica je očito propusna
Cvrtila je objasnio kako je povećani pritisak na granicu “sigurno dodatni izazov” te je pojasnio što je zadatak policije.
– To je sigurno dodatni izazov. Policija u svakom postupanju treba voditi računa o svojoj sigurnosti, sigurnosti građana, a između velike količine građana, izdvojiti one koji su ilegalnog kriminalnog ponašanja, rekao je.
Dodao je kako je situacija dodatno zahtjevna kada su u pitanju migranti.
– Ista situacija je na granici, znači, očito je granica propusna, samo unutar te skupine migranata trebate izdvojiti neke koji su kriminalnih namjera. Nije to jednostavno, ni lako, puno teže nego u općoj građanskoj populaciji države, kazao je.
Dvostruke i trostruke evidencije, nepovezani sustavi
Željko Cvrtila je ustvrdio kako veliki problem u radu, policajcima predstavljaju “dvostruke”, “trostruke” ili nepostojeće evidencije migranata te da sustavi nisu povezani.
– Te ljude ne znate, o njima nemate nikakve evidencije, ako ih imate, one su dvostruke ili trostruke. Pojedine osobe se na različitim granicama, prijavljuju s različitim identitetima. Sustavi nisu povezani da ih možete automatski sustavom biometrijem identificirati, rekao je.
>Božinović: Migracije su globalni proces koji Hrvatska razumije, no nećemo postati hot-spot
Gradnja čvršćih i trajnijih objekata za smještaj policije
Umirovljeni kriminalist je naglasio i kako policija radi u teškim uvjetima, tj. skoro kao u prašumama.
– Tu postoji niz tehničkih problema s kojima se policija susreće. Nije im lako ni jednostavno. To su poluprašume tamo gdje ljudi prolaze. Vidjeli smo da rade nekakve priručne kampove. To nije problematično što se tiče specijalne policije, oni su na to navikli, ali sve to dugo traje, kazao je.
Pozvao je na gradnju čvršćih i trajnijih objekata za smještaj policije kako bi im se očuvalo zdravlje.
– I za njih i za migrante će se morati uspostaviti neki čvrsti objekti ukoliko se želi da oni ostanu zdravi i funkcionalni, zaključio je.
Hrvatska nema svoju migrantsku politiku
Cvrtila je ustvrdio kako Hrvatska “nema” vlastitu migrantsku politiku te da je ista, ako i postoji, nekonzistentna.
– Hrvatska prije svega nema svoju migrantski politiku, slijedi politiku koju zacrtava Brisel. U tom pogledu, ta politika varaira. Prvo je tvrda granica pa je meka granica. Nakon toga ih treba humanitarno primiti pa jako odbiti, odnosno raditi “pushback”, rekao je.
Zaključio je da EU, jednako kao i Hrvatska, “lutaju” kada je u pitanju politka prema migrantima. Zbog toga se, kako kaže, događa da se policija ponekad optužuje za uptorebu sile, a ponekad zaziva zbog zaštite građana.
– U svemu tome, kako luta EU, tako luta i naša politka. Jednom kada se policija čvrsto postavi, budu optuženi za prekomjernu upotrebu sile, a kada je propusnost veća, onda se svi pitaju o sigurnosti unutar države, kazao je.
Vojska na granici?
Slati vojsku na granicu ili ne?
Upitan o mogućnosti slanja vojske na vanjske granice, Cvrtila je zaključio kako to “neće poboljšati” situaciju.
– Prije 7-8 godina kandidatkinja Grabar-Kitarović je išla s tom idejom, tada sam isto rekao kao i sada. Vojska neće nešto poboljšati situaciju na granici, ustvrdio je.
– Da stavite vojnika do vojnika, ako nemate ovlasti kako ćete odbiti te ljude, oni će vam to probiti u nekakvom naguravanju kada dođe 500 ljudi. Vojska nije educirana ni obučena za takvo postupanje prema migrantima kao što je policija koja ima svakodnevne obuke, objasnio je.
>Most i Hrvatski suverenisti poručili: Vrijeme je da Hrvatska zbog migranata pošalje vojsku na granice
Stavljanje fizičkih prepreka je humanije
Pozvao je na stavljanje fizičkih prepreka koje je okarakterizirao “humanijima” od fizičkog “pushbacka”.
– Granice su unutar Europe ukinute, ali to ne znači da treba biti bez vanjskih granica. Po meni je puno humanije da su se uspostavile fizičke prepreke koje bi sprječavale prodobr, nego da fizičkom silom iz dana u dan to primjenjujete kako bi ih odvratili. To ne mora biti žica, to mogu biti neke normalnije ograde. Žilet žica je nehumana, zaključio je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
