Dan odluke: Tko je za, a tko protiv stečaja Uljanika, i koji su im argumenti?

foto: FAH

Četvrtak je dan odluke za Uljanik. Pobornici nastavka brodogradnje u Puli se pozivaju na tradiciju koju imamo u tom poslu, na to da je škver dio identiteta Pule, na zadržavanje radnih mjesta i znanja koja imamo u brodogradnji te fakulteta koji školuju buduće brodograđevne inženjere.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> (VIDEO) Žestoko u Otvorenom oko Uljanika – ministar Tolušić napao IDS: ’29 godina haračite po Uljaniku!’

> (VIDEO) Šket: ‘Najbitnije je da se napokon donese odluka oko Uljanika’

Protivnici pak kažu da u Hrvatskoj u pola stoljeća praktički nije izgrađen brod uz dobit, da je brodogradnja kamen oko vrata cijeloj zemlji jer svi solidarno snosimo gubitke, da je gradnja brodova u Europi, s izuzetkom eventualno kruzera i luksuznih jahti, generalno neisplativa zbog visoke cijene čelika i energije u EU, da su i brodograđevne velesile poput Engleske, Švedske i Španjolske pozatvarale svoje škverove još osamdesetih godina prošlog stoljeća, ne vodeći se tradicijom nego ekonomskom logikom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stara tehnologija

Radnici, kažu, trebaju naći posla negdje drugdje, gdje će biti i bolje plaćeni, a atraktivne terene u centrima gradova gdje su škverovi prenamijeniti u nešto što će državi i proračunu, i naravno vlasnicima, donositi dobit, a ne gubitak. Dakle, da je oportunitetnije novac i resurse uložiti u nešto drugo, a ekonomija se u konačnici uvijek svodi upravo na to, gdje je oportuno uložiti resurse.

Oni također tvrde da su naša znanja o brodogradnji vrlo upitna i zastarjela, da su tehnologije kojima se rade brodovi bar pola stoljeća iza onih u Koreji, a produktivnost izrazito niska, i bez načina da je se značajnije poveća bez ogromnih ulaganja i znatnog rasta brodogradilišta, čega su svjesni i radnici u našim brodogradilištima. Brodove, kažu kritičari, nitko kod nas ne bi nikad naručio kad bismo ih prodavali po cijeni po kojoj bi se nama isplatilo graditi ih.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prvu skupinu predvodi ministar gospodarstva Darko Horvat, koji je blizak Tomislavu Debeljaku, vlasniku Brodosplita koji je zainteresiran za preuzimanje Uljanika. Horvat se, za razliku od svog oponenta Marića i prethodnice Martine Dalić, ne vodi čisto ekonomskom logikom već uzima u obzir i političku situaciju, gledajući dakle ne prvenstveno ekonomski interes već i kako će se određeni potezi odraziti na popularnost HDZ-a i partnera u tom kraju i na biračku bazu.

Zagovornici održanja 

Uz Horvata je, izgleda, i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, iako ne dijeli njegov entuzijazam za Uljanik. On kaže kako je uvijek sklon racionalnim rješenjima, a da mu je teško reći je li stečaj racionalno rješenje. I on, poput Horvata, ne gleda stvari isključivo ekonomski: “Kada gledate s financijske strane, onda vjerojatno je (bolje da Uljanik ode u stečaj), ali kada gledate ljudsku stranu, da su to ljudi koji rade u Uljaniku i 3. maju koji nisu ni za što krivi, onda stečaj nije racionalna odluka, tako da je odluka jako teška”, kaže Butković. Iz toga bi se dalo zaključiti da on naginje Horvatu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz njih tu su i drugi političari koji nisu u vladi, ali koji izričito podržavaju nastavak brodogradnje u Puli ma koliko to koštalo: Prije svega tu su istarski župan Flego i gradonačelnik Pule Miletić, oba iz IDS-a. Naravno, tu je i Ivan Jakovčić, za kog mnogi smatraju da je pravi vladar Istre, i čije uhićenje mnogi i prizivaju zadnjih dana, zajedno s upravom Uljanika. Isto važi, naravno, i za Miletića i Flegu.

“Bez obzira na ishod ove istrage, Uljaniku treba dati šansu, uz novu odgovornu upravu i adekvatan nadzor države. Brodogradnja je posljednja preostala velika industrijska grana u Hrvatskoj u kojoj radi velik broj radnika, a zatvaranje Uljanika i 3. maja ostavilo bi tisuće ljudi na ulici i označilo kraj brodogradnje u Hrvatskoj”, navode oni u zajedničkom priopćenju.

Za održanje brodogradnje je i šef oporbe, odnosno SDP-a Davor Bernardić koji kaže kako je “strateški interes Hrvatske je zadržati brodogradnju”, ne ulazeći pritom u objašnjenja zašto bi to bio strateški interes kad bi spalionica novca na istom mjestu radila manji gubitak. Isto tako za održavanje proizvodnje brodova su i Milan Bandić i Živi zid i Radnička fronta – dakle praktički sve ono što je lijevo od političkog centra.

Oni koji se ne bi htjeli miješati…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Oni koji se ne izjašnjavaju također nisu malobrojni. Oni vjerojatno naginju tome da brodogradnju treba ukinuti, ali se ne usude to reći glasno jer takav stav, na žalost, i dalje i nakon svega nije naročito popularan u Hrvatskoj, naročito na ljevici.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao kaže kako se ovakav model brodogradnje više se ne može nastaviti, a na upit kakav bi model po njegovu mišljenju bio prihvatljiv model, odgovorio je da se to tek treba odlučiti. Anka Mrak Taritaš, iako je u Amsterdamskoj koaliciji koju čine i IDS-ovci, je vrlo neutralna oko Uljanika: ‘Pitanje je nastavljamo li s brodogradnjom u Hrvatskoj, a ako nastavljamo, kakva će ona biti”, kaže ona i napominje da problem nije jednostavan, ali treba napraviti analizu te vidjeti što dalje. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković na pitanje novinara o tome treba li ići na stečaj ili restrukturiranje tek je kazao “vidjet ćemo”, uz dodatak “analize trebaju pokazati”.

Pobornici stečaja

Grupu koja je za slanje Uljanika u stečaj predvodi čovjek kojem je državni proračun na prvom mjestu, a tek onda interesi oko zapošljavanja i sličnog, Zdravko Marić. Stav njegovog prezimenjaka i ministra državne imovine Gorana Marića teže je iščitati, on je svojevremeno upitan je li realan stečaj Uljanika, uzvratio ‘sve je u Hrvatskoj realno’.

Uz Marića čvrsto stoje, na stavu da Uljanik treba u stečaj, Tomislav Tolušić, ministar poljoprivrede, Tomislav Ćorić, ministar energetike, HDZ-ovi članovi Vlade te članovi vladajuće koalicije Radimir Čačić, predsjednik NS-Reformista, i Darinko Kosor, predsjednik HSLS-a.  Svi su oni izravno ili neizravno javno ustvrdili kako se protive sanaciji Uljanik grupe koja bi uključivala troškove veće od 4,1 milijardu kuna. Istu takvu poziciju zastupa i Predrag Štromar, HNS-ov potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva.

Istovremeno, Premijer se ne izjašnjava, iako se spekulira da je već odlučio i da je skloniji slanju Uljanika u stečaj nego riskiranju da ponovo izgubimo investicijski kreditni rejting zbog njega. No saznat ćemo uskoro.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.