Gošća ”55 minuta kod Željke Markić” bila je Denis Vasilj. Denis je inače akademska glazbenica, profesorica glazbene teorije, doktorica znanosti interdisciplinarnog studija, kroatologije i vokalna pedagoginja, odnosno mentorica pjevača popularne glazbe.
Denis Vasilj je u podcastu govorila o glazbenoj pedagogiji, o tome na koji način i koliko je važno poticati u djeci i mladima ljubav prema glazbi. Govorila je o tome oslanjajući se na lik i djelo Elly Bašić. Vasilj je, ne samo uzela život i djelo gospođe Elly Bašić za svoju
doktorsku disertaciju, već je isto tako imala osobno iskustvo rada sa njom. Mogla je vidjeti i doživjeti način na koji je ona podučavala djecu.
Cijeli razgovor pogledajte ovdje:
Za Elly Bašić svako dijete ima sluh
Denis Vasilj kaže da je profesorica Bašić napravila distinkciju sluha i muzikalnosti. Dakle, svako dijete prirođeno ima sluh, kao i svi mi. Problem je one intonacije kad se za nekoga kaže da nema sluha. To znači da ne pjeva i ne intonira dobro. Obično se za takvu djecu kaže nemaju sluha.
Iako neki pedagozi smatraju da nemaju sluha ni djeca koja nisu motorički, ritmički, jasna i čista, koja ne mogu ponoviti nekakve obrasce. To je profesorica Bašić sve stavila pod jedno. Dakle, svatko dijete ima sluh. Profesorica Bašić nikad nije imala prijemne ispite i njena škola koje je njeno nasljeđe, funkcionira po tom principu.
Stvorila je funkcionalnu muzičku pedagogiju
Denis Vasilj doktorirala je na Elly Bašić. Elly Bašić je stvorila funkcionalnu muzičku pedagogiju. Njena doktorska disertacija se zove ”Doprinos Elly Bašić Hrvatskoj glazbene pedagogiji i kulturi”. Ovo je ustvari prerađeni doktorat u obliku knjige, života i djela, u kojemu je Vasilj upotrijebila čak 2100 fusnota. S Elly Bašić se upoznala preko profesora na studiju Muzičke akademije u Sarajevu. Svoj početak pedagoške karijere razvijala je pod okriljem Elly Bašić u funkcionalnoj muzičkoj školi.
Današnja djeca moraju položiti prijamni ispit da bi se upisala na muzičku akademiju, no Elly Bašić je odbijala tu tezu obveze polaganja prijamnog ispita. Tada je to bilo nešto neprihvatljivo, ona je uvijek sagledavala mogućnosti što je potrebno napraviti kako bi se moglo pristupiti svakom djetetu.
Elly Bašić je bila vizionar
Elly Bašić je bila vizionar. Još kao mlada studentica je privatno radila s djecom jer je shvatila širinu sposobnosti djece i njihovih predispozicija. Njena funkcionalna pedagogija se uvijek bazira na dva kolosijeka: To su put razvoja glazbene predispozicije djeteta i kulturološka s kojom se štiti ljubav prema glazbi.
Svake srijede profesorica Bašić je imala s njima kao grupom sastanke i to je ostalo kao tradicija u funkcionalno-glazbenoj školi. To i danas postoji u sustavu funkcionalne muzičke pedagogije, ali na način da jedan profesor radi, drugi hospitira ili obrnuto. Elly Bašić je čak otvorila i glazbeni vrtić, gdje siromašna djeca nisu trebala plaćati školarinu. Ona je željela imati različitu djecu iz različitih društvenih sredina kako bi pokazala da glazba treba biti za svako dijete.
Holistički pristup glazbi
Elly Bašić je imala holistički pristup glazbi. Pjevač je cjelovit, on nije samo glas, tvrdila je. Glas je jako bitan, pjevač mora znati pjevati, ali osnovna stvar je čistoća intonacije. Također i ako roditelji primjerice kažu djetetu pred svima da ne zna pjevati i da neće nikada pjevati u zboru, on to ni neće na kraju. Elly Bašić je imala pristup da svi mogu pjevati i d im moramo dati prostor za to. Ona je od Zagreba napravila centar svjetske glazbene pedagogije. Htjela je pokazati također kako djeca kroz crtež doživljavaju glazbu.
Uvijek se pitala kako je moguće da dijete na ulici, kroz brojalice, može sve ritmove i melodije ponavljati, bez pedagoga, a u školi tu istu konstrukciju ne može. Kad je u pitanju skandiranje na stadionima također. Postavila je pitanje kako je moguće da svi ljudi na stadionu mogu nakon jednog ponavljanja, svi ponavljati u koji jedan neki ritmički obrazac, čak i meloritmički. Ono što je isto tako zanimljivo da na školi i dan-danas glazbeno učilište nema ocijene. Dakle ona nije ocjenjivala.
Elly Bašić je prva uvela javne satove
Elly Bašić se bavila i muzikalnom terapijom. Četiri godine provela je radeći u bolnici s mentalno bolesnom djecom, zatim je radila u specijalnoj bolnici u Bjelovaru. Radila je i u domovima siročadi. Na različite načine ona je radila i istraživala glazbu kroz likovne izričaje. Ona je htjela postići da glazba bude ta koja će odgajati. Za Denis Vasilj Elly Bašić je bila i jest životna inspiracija čiji život i djelo su utjecali i na to kako će se ona nositi s određenim situacijama u životu, s odgojem djece, sa smrću muža primjerice.
Elly Bašić je prva uvela javne satove. Dakle svatko je mogao doći slušati sat. To je ono što mi nemamo danas. Vasilj ističe da je to problem i da ako bi ona takvo što dopustila u svojoj nastavi, ne bi mogla jer bi mogla doći inspekcija. Ističe i da joj je žao što zbog ovakvog sustava tolike generacije nisu dobile priliku na muzičkoj akademiji profitirati od znanja i umijeća Elly Bašić. Danas ne postoji ni kolegij o funkcionalnoj muzičkoj pedagogiji, čak ni kao izborni predmet.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
