Deklaraciju o zajedničkom jeziku iznjedrio je regionalni projekt “Jezici i nacionalizam” pa je riječ o očitoj političkoj raboti onih koji se nikako ne mogu pomiriti s nestankom jugoslavenske države, stoji u Izjava Društva hrvatskih književnika (DHK), koju je potpisao predsjednik DHK Božidar Petrač u povodu tzv. deklaracije o zajedničkom jeziku.
DHK podsjeća kako je tzv. deklaraciju iznjedrio regionalni projekt “Jezici i nacionalizam” koja bi trebala blagotvorno utjecati na tobožnje postojeće nacionalističke jezične prakse u današnjim državama, odnosno bivšim jugoslavenskim republikama Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji gdje se kao politički konstrukt u cilju jačanja jugoslavenskoga projekta – jedan narod, jedna država – nametao srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik.
DHK ocjenjuje kako je riječ o političkoj raboti onih koji se nikako ne mogu pomiriti s nestankom jugoslavenske države.
To je očito, smatra DHK, kako po njezinim inicijatorima, tako i po sastavu i dosadašnjem političkom djelovanju velike većine njezinih potpisnika, osobito onih koji žive u Hrvatskoj, koji petnaestak godina revno, kadšto i povlašteno koriste proračun hrvatske države, države koju nastoje kompromitirati, protiv koje otvoreno agitiraju i koju ne prihvaćaju.
“DHK ne vidi u hrvatskoj jezičnoj praksi nikakav nacionalizam”, stoji u Izjavi u kojoj se dodaje kako bi hrvatski jezik, premda, Ustavom Republike Hrvatske zajamčen, trebao više brige, njege i zaštite nego što mu se danas posvećuje.
DHK vjeruje i da će prijedlog saborskoga zastupnika Adre Krstulovića Opare o ponovnoj uspostavi Vijeća za normu hrvatskoga jezika Hrvatski sabor doskora prihvatiti te da će Vlada Republike Hrvatske naći prikladno i prihvatljivo zakonske okvire unutar kojih bi se mogla štititi uporaba hrvatskoga jezika u javnoj komunikaciji.
