Tko je Maša Kolanović, potpisnica Deklaracije o tzv. ‘zajedničkom jeziku’ i nova članica suradnica HAZU-a?

maša kolanović
Foto: Snimka zaslona

“Jezivo je upravo to koliko su ustaški simboli postali svakodnevni. Na njima se ogleda tipično hrvatska ‘banalnost zla’. Ljude više posebno ne šokira činjenica da im se djeca veselo spuštaju niz tobogan s ugraviranim svastikama i slovima U“, ustvrdila je 2019. za voxfeminae.net Maša Kolanović, od 19. svibnja 2022. nova članica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Razredu za književnost.

> Kovačec o “Deklaraciji o zajedničkom jeziku“: To je skup iskompleksiranih ideja koji se ne temelji ni na kakvoj objektivnoj stvarnosti
> Ranko Matasović: Potakne li Deklaracija ikakve političke promjene, dogodit će se to u Bosni i Hercegovini

HAZU u svoje redove primio potpisnicu Deklaracije o tzv. “zajedničkom jeziku” koju je sam osudio

Maša Kolanović zadarskog je podrijetla, a Zadar joj je aktivno mjesto boravišta, navodi 057.info. Kći je povjesničara Josipa Kolanovića, arhivista, povjesničara, bivšeg svećenika, teologa, koji je bio dugogodišnji ravnatelj Državnog arhiva. I majka joj je povjesničarka, a sebe smatra feministicom.

“Kao što pravo o odlučivanju o vlastitom tijelu nismo dobile pukom inercijom povijesti, tako ne smijemo skrštenih ruku gledati kako nam se ono pokušava oduzeti”, kazala je za razgovori.hr. Zaposlena je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Posebno je zanimljivo da je HAZU u svoje redove primio izv. prof. dr. sc. Kolanović, s Filozofskog fakulteta, jednu od potpisnica Deklaracije o takozvanom “zajedničkom jeziku”, a koja je naišla na osudu predstavnika hrvatskog državnog vrha, jezične, kulturne, ali i šire javnosti te samog HAZU-a.

Foto: Snimka zaslona

HAZU je 2017. tu Deklaraciju ocijenio besmislenom, apsurdnom i uzaludnom inicijativom koja želi dovesti u pitanje pravo hrvatskog naroda na vlastiti hrvatski jezik, koji je priznat i normiran kao jedan od službenih jezika Europske unije.

Deklaracija o zajedničkom jeziku, podsjećamo, dijelom je projekta Jezici i nacionalizmi koji kruži prostorima, u krvavoj velikosrpskoj agresiji raspadnute, bivše Jugoslavije zagovarajući umjesto nacionalnih jezika, bosanskog, crnogorskog, hrvatskog i srpskog, jedan „zajednički jezik“ i proglašavajući nacionalne jezike izrazom agresivnog nacionalizma u segregacijskom značenju.

> Hasanbegović objasnio Pilselu što je zapravo ‘Deklaracija o zajedničkom jeziku’
> Sanda Ham: Sarajevska obznana ne može ugroziti hrvatski jezik u Hrvatskoj, ali može izvan granica
> Ivo Banac: Čisto jugoslavenstvo i velikosrpska gusjenica

“Pokretači projekta očito su ocijenili da nije vrijeme da se sve karte stave na stol pa za sada govore o zajedničkom jeziku i ime mu očito izbjegavaju. Njihovu bi Deklaraciju bolje bilo nazivati Sarajevskim manifestom jer je u Hrvata značenje riječi deklaracija već zauzeto časnom hrvatskom Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. i bliskoznačnom Sarajevskom deklaracijom iz 1971.”, podsjetila je tada ugledna hrvatska jezikoslovka prof. dr. sc. Sanda Ham, s Filozofskog fakulteta u Osijeku. “Sve nas to vrlo neugodno podsjeća na velikosrpske težnje i prije više stoljeća nametanu teoriju prema kojoj se narode određuju jezično, pa su svi štokavci Srbi, kajkavci Slovenci, a tek čakavci Hrvati”, dodala je profesorica Ham za Glas Slavonije.

Podsjetimo također da je Odbor za normu hrvatskoga standardnoga jezika HAZU-a 18. i 19. listopada 2021. održao Konferenciju o normi hrvatskoga standardnog jezika u 21. stoljeću. Tom prigodom jezikoslovac prof. dr. sc. Mario Grčević s Fakulteta hrvatskih studija još je jednom svratio pozornost na potrebu donošenja Zakona o hrvatskome jeziku.

“Zakon je potreban kako bismo ustrojili svoju jezičnu politiku, kako bismo zaštitili položaj hrvatskoga jezika u javnoj komunikaciji, poveli veću skrb o hrvatskom standardnom jeziku, ali i dijalektima, te da se ne bi preko noći donosile odluke koje se tiču hrvatskoga jezika, a da se ne zna tko ih je donio”, istaknuo je prof. dr. sc. Grčević.

Na Mašu Kolanović najviše utjecala knjiga projugoslavenske autorice Dubravke Ugrešić

U razgovoru za tportal Kolanović 2020. otkriva koja je knjiga na nju najviše utjecala.

Dubravka Ugrešić i čitav njezin opus za mene su uzor nepotkupljivosti, lucidnosti, inteligencije, autentičnosti i dosljednosti. Ugrešić svojom britkošću, ironijom, kritičnošću i erudicijom uvijek donosi nove i drugačije poglede na aktualnu sadašnjost kao spasonosan lijek od nerijetko zaglupljujućeg i predvidljivog kulturnog i političkog mainstreama. Njezina ‘Kultura laži’ zasjala je kao svjetionik u mladim danima mog literarnog formiranja, oštreći moje senzore za detektiranje kulturnog konformizma i razotkrivajući laži nacionalnih svetinja, licemjera i ratnih huškača, kako onih s puškom, tako i onih s perom“, kazala je Kolanović.

> Dubravka Ugrešić i ‘glorificiranje fašizma u Hrvatskoj’: Što hrvatske institucije financiraju u inozemstvu?
> Talijanski senator Aldo Di Biagio traži objašnjenje o intervjuu Ugrešić na Rai3 i prikazivanju Hrvatske ‘pod utegom ekstremne desnice’

Podsjetimo, kontroverzna projugoslavenska književnica Dubravka Ugrešić početkom 1990-ih napustila je Hrvatsku, što je poslije pravdala tobožnjim medijskim napadima na nju, iako su stvarni razlozi bili posve druge naravi. Svoja stajališta s početka devedesetih nije revidirala.

“Ugrešićka bivšu državu SFRJ doživljava kao svoju jedinu domovinu, a srpsko-hrvatski nasilnički jezični bastard kao svoj materinski jezik. Ona Jugoslaviju doživljava kao svoju otadžbinu, kao voljenu zemlju s kojom se poistovjećuje i čije rasulo ne može podnijeti, zbog čega proklinje one koji su to skrivili, na prvome mjestu Hrvate. Ona je jugoslavenski nacionalist, pa čak, što se Hrvata tiče, pokazuje ne samo apsolutno nerazumijevanje za njihovu legitimnu borbu protiv velikosrpske agresije, dakle za nacionalno oslobođenje i državnu neovisnost, već pokazuje i animozitet prema svemu što je tome narodu sveto”, napisao je o Dubravki Ugrešić pisac, prevoditelj, povjesničar, političar i diplomat Đuro Vidmarović za HKV.

Kolanović: “Antifašizam je konkretna i mukotrpna borba”

“Partizanstvo je u socijalističkoj kulturi dugo vremena imalo mitski status koji je partizansku kulturu gotovo približio fikcionalnoj činjenici, da bi onda ranih devedesetih bilo svedeno na karikaturu, neželjeni spomenik koji leti u zrak. No partizanstvo i antifašizam nisu dio nekakvog (nepoželjnog) socijalističkog folklora, oni su bili konkretna i mukotrpna borba, za koju je velik broj ljudi dalo svoj život ne bi li se svijet oslobodio od najrazornije ideologije koju je bio vidio. Antifašizam kao dio tekovina naprednog društva nije se dogodio inertnim tijekom povijesti, već mukotrpnom borbom koja, iako se nekima može činiti danas završena, nipošto ne prestaje. To vrijedi i za feminizam. I mislim da se stanje napretka nekog društva može najbolje detektirati kad se promotri odnos zajednice prema tim dvama pokretima, točnije društvenim i ljudskim vrijednostima”, kazala je profesorica Kolanović za Pupovčeve Novosti 2017. povodom suuredničkog rada na zborniku ‘Kulturni život kapitalizma u Jugoslaviji; (Post)socijalizam i njegovo drugo’.

“No rituali memorizacije u Hrvatskoj, umjesto da budu katarzični, često su zloupotrijebljeni i nerijetko služe kao mjesto sakupljanja političkih bodova ili, još gore, pozornica divljanja zastrašujućih ideologija i jezivih simbola“, tvrdi Kolanović u istom razgovoru o “kulturi sjećanja” i “suočenju s prošlošću”.

 

Profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Maša Kolanović rođena je 1979. godine u Zagrebu gdje je završila osnovnu i srednju školu. Godine 1998. upisala je studij kroatistike i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je i diplomirala u listopadu 2003. godine, a doktorirala u travnju 2010. Od travnja 2004. godine radi kao znanstvena novakinja na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Usavršavala se na Sveučilištu u Beču ak. god. 2005./06. u sklopu Herderove stipendije i na Sveučilištu Texas u Austinu (SAD) u sklopu stipendije Junior Faculty Development Program tijekom proljetnog semestra ak. god. 2011/12. te na Trinity College u Dublinu (Irska) u ožujku i travnju 2017. u sklopu stipendije Trinity Long Room Hub Research Fellowship te na Sveučilištu New York (SAD) u od siječnja do svibnja 2020. u sklopu istraživačke stipendije na Remarque Institute, navodi se na stranicama zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

U razdoblju 2016. – 2018. bila je predstojnica Katedre za noviju hrvatsku književnost.

Od 2013. do 2021. godine voditeljica je književno-kulturološkog bloka Zagrebačke slavističke škole. Od 2017. do 2020. voditeljica je projekta ”Ekonomski temelji hrvatske književnosti” pri Hrvatskoj zakladi za znanost.

Književna i znanstvena djela

Foto: www.ljevak.hr/

Do sada je objavila članke o književnosti i popularnoj kulturi i knjigu ”Udarnik! Buntovnik? Potrošač…Popularna kultura i hrvatski roman od socijalizma do tranzicije” (Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.) te uredila zbornike ”Komparativni postsocijalizam: slavenska iskustva” (Zagrebačka slavistička škola – FF press, Zagreb, 2013.) i ”The Cultural Life of Capitalism in Yugoslavia: (post)Socialism and its Other” (Palgrave Macmillan, New York, 2017, zajedno s D. Jelača i D. Lugarić).

Uz to je objavila nekoliko knjiga fikcije (”Pijavice za usamljene”, Studentski centar, Zagreb, 2001.; ”Sloboština Barbie”, V.B.Z., Zagreb, 2008; ”Jamerika: trip”, Algoritam, Zagreb, 2013; ”Poštovani kukci i druge jezive priče”, Profil, Zagreb, 2019).

Članica je uredništva časopisa Književna smotra. Za svoj znanstveni rad 2010. godine nagrađena je godišnjom nagradom za znanstvene novake Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa iz područja humanističkih znanosti. Za svoj književni rad nagrađena je nagradom publike pulskog sajma knjiga Libar za vajk (2019.), godišnjom nagradom za književnost Vladimir Nazor (2020.) te nagradom Europske Unije za književnost (2020.).

Pitanja za profesoricu Kolanović i HAZU

S obzirom na stajališta profesorice Kolanović i misiju HAZU-a Narod.hr zatražio je od HAZU-a da preko svojeg Ureda za odnose s javnošću i medije svojoj novoj članici suradnici proslijedi nekoliko naših pitanja, međutim Ured nas je uputio da se profesorici izravno obratimo.

Pitanja za profesoricu Kolanović:

Na izbornoj skupštini HAZU-a 19. svibnja 2022. izabrani ste za članicu suradnicu u Razredu za književnost. HAZU se vrlo jasno opredijelio za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa.
1. Smatrate li da možete biti članica institucije s čijom se politikom, s obzirom na to da ste potpisnica tzv. Deklaracije o zajedničkom jeziku, ne slažete?
2. Možete li objasniti zašto smatrate da je stvaranje zajedničkog jezika južnoslavenskih naroda u interesu Hrvata i drugih južnoslavenskih naroda?
3. Odobravate li srpsko prisvajanje hrvatske književnosti?
4. Smatrate li i ideju o zajedničkoj hrvatskoj i srpskoj književnosti utemeljenom?
5. Zaposleni ste na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Zajedno s Vama tzv. Deklaraciju o zajedničkom jeziku s istog je Odsjeka potpisao i dr. sc. Tomo Bogdan. Zastupate li svoje stajalište o tzv. zajedničkom jeziku i književnosti i u radu sa studentima. Kako na Vaša stajališta reagiraju kolege?

Narod.hr poslao je upit i Razredu za književnost i Razredu za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Do objave članka odgovore nismo dobili.

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.