Više od petine hrvatskih građana, odnosno njih 21 posto, nikad nije koristilo internet, alarmantan je podatak koji donose nove Sektorske analize zagrebačkog Ekonomskog instituta, piše u ponedjeljak Jutarnji list.
Koliko Hrvatska zaostaje za drugima u EU u korištenju interneta pokazuju i podaci Indeksa digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) Europske komisije. I u najnovijem izvješću o Hrvatskoj u Bruxellesu upozoravaju da se 21 posto hrvatske populacije u prošloj godini nikad nije koristilo internetom, što Hrvatsku i po tome svrstava na dno ljestvice EU, odnosno na 25. mjesto među članicama Unije, navodi dnevnik.
Riječ je o gotovo dvostruko većem udjelu osoba koje ne koriste internet od prosjeka EU, u kojoj 11 posto građana, ili svaki deveti stanovnik, nikada nije koristilo internet.
Usporedbe Hrvatske s, primjerice, skandinavskim zemljama tu su gotovo potpuno nemoguće budući da, kako stoji u Sektorskim analizama, samo dva posto Danaca nikada nije koristilo internet, dok je na Islandu, državi koja nije u EU, ali je dio Europskoga gospodarskog prostora (EEA), udio osoba koje nikada nisu koristile internet zanemarivih jedan posto u ukupnoj populaciji.
I dok je internet i u Hrvatskoj potpuno zaživio kod mladih generacija pa ga tako koriste praktično svi u dobi do 25 godina, a u dobnoj skupini od 25 do 34 godine ne koristi ga samo jedan posto populacije, čak 62 posto građana starijih od 65 godina u nas nikada nije koristilo internet, ističe Jutarnji.
Drugim riječima, što je starija dobna skupina, to je kod nje manje prisutno korištenje interneta. Hrvatskoj pritom ne idu na ruku demografski trendovi, budući da je njeno stanovništvo sve starije, a mnogi su mladi bolje sutra odlučili potražiti u razvijenijim zemljama Zapada.
Internet se u Hrvatskoj slabije koristi nego u ostatku EU i u poslovnoj zajednici. Doduše, velik broj hrvatskih tvrtki, njih 73 posto, ima vlastite web stranice, no to je manje od prosjeka EU u kojoj svoje web stranice ima 77 posto tvrtki. Za prosjekom EU kaskamo i po korištenju društvenih medija u poslovne svrhe, dok je e-trgovina u nas još uvijek, može se reći, u povojima. Barem u usporedbi s razvijenijim zapadnoeuropskim društvima, piše Jutarnji list.
