Ulaskom u 2023. godinu Hrvatska je ušla u eurozonu i u Schengen. Time su – ako izuzmemo članstvo u OECD-u – ostvareni vanjskopolitički ciljevi političkih elita kojima je potporu na svim izborima davala većina hrvatskih birača. Istodobno, od ulaska u EU 2013. iz Hrvatske se iselilo pola milijuna ljudi. Pritom se radi o radno aktivnom stanovništvu koje je trebalo nositi ekonomski razvoj Republike Hrvatske.
Lakonski se kaže da je to posljedica „slobodnog protoka ljudi, robe i kapitala, no matematika i statistika jasno govore o tome da i Hrvatska i neke druge postkomunističke zemlje služe Njemačkoj i drugim bogatijim državama kao rezervoar jeftinih resursa i jeftine radne snage, piše za Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća (HKV) Davor Dijanović.
Visoka inflacija posljednjih mjeseci, ali i više cijene proizvoda nakon vrlo inventivne konverzije u euro, snažno ruše standard hrvatskih građana. To bi moglo izazvati nove valove iseljavanja iz Republike Hrvatske. Osim toga, broj rođenih ove će godine, prema prognozama, pasti ispod 35.000 što predstavlja negativni povijesni rekord.
Dok Hrvati odlaze iz Hrvatske – stranci se useljavaju u našu državu. Nakon što je pred koju godinu donesen novi Zakon o strancima, koji je ukinuo kvote za strane radnike, došlo je do prave invazije stranih radnika u Republiku Hrvatsku.
>Dijanović: Hrvatska u migracijskom žrvnju – autodestruktivna ‘multi-kulti’ politika
>Dijanović: Život u opasnim vremenima – što je obilježilo 2022. godinu, a što očekivati u 2023.?
Samo prošle godine od 1. siječnja do 30. studenog ukupno je izdano 115.343 dozvola za boravak i rad stranim državljanima. U godinama ranije u Hrvatsku je također ušlo više od 100.000 radnika. Jasno je da uvoz stranih radnika ruši cijenu domaće radne snage pa bi liberalni Zakon o strancima mogao potaknuti nova iseljavanja.
Masovne migracije u zemlje kao što su Francuska, Njemačka i Italija dovele su posljednjih desetljeća do velikih promjena u identitetu tih država čiji pojedini dijelovi danas sliče na Bliski istok i Sjevernu Afriku. Trendovi kakve posljednjih godina gledamo u višestruko manjoj Hrvatskoj u roku od samo deset godina mogli bi temeljito izmijeniti identitet hrvatske države.
Visoka cijena klijentelizma i korupcije
Posljednjih dana rade se usporedbe cijena određenih proizvoda u istim trgovačkim lancima u Hrvatskoj i Sloveniji. No pritom se prešućuje da ove dvije države imaju različite porezne sustave i različit odnos prema privatnom sektoru. Iako korupcije, kao postsocijalistička zemlja, ni Slovenija nije toga pošteđena, klijentelizam je u Hrvatskoj dominantni model političkih, ekonomskih i društvenih odnosa. Hrvatska je zarobljena partikularnim interesima.
Korupcija i kriminal ugrožavaju nacionalnu sigurnost, a napredovanje na temelju veza (negativna selekcija) temeljni je model uspona na društvenoj ljestvici. Sve je to omogućeno nefunkcioniranjem pravosuđa.
Klijentelizam i korupcija zahtijevaju velike financijske izdatke. Svaka korupcija košta. Svako uhljebljivanje košta. I tu dolazimo do visokih poreza koji destimuliraju privatni sektor. Negativna selekcija generira ozračje nepravde zbog koje stimulira iseljavanje iz zemlje. Nalazimo se u začaranome krugu.
Živimo u vremenu tektonskih lomova međunarodnog poretka. U vremenu kompleksnih i opasnih odnosa između velikih sila. Iznutra rastočena klijentelizmom i demografskim pustošenjem, a izvana opasnim regionalnim okruženjem i migracijskim procesima Hrvatska se nalazi u vrlo nezavidnoj poziciji.
Bez temeljite promjene odnosa prema državi i društvu (što će zbog petrificiranih struktura i negativnoga herediteta predstavljati veliki izazov za bilo koju vlast) u pitanje bi mogle doći temeljne vrijednosti i ključni strateški nacionalni interesi hrvatskog naroda i hrvatske države.
O autoru:
* Davor Dijanović hrvatski je novinar, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar i publicist. Četrnaest godina iskustva u online i tiskanom novinarstvu te digitalnim platformama. U rodnom Bjelovaru završio je opću gimnaziju, a na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu magistrirao međunarodne odnose i diplomaciju. Završio je Londonsku školu za odnose s javnošću, smjer Odnosi s javnošću i upravljanje reputacijom, a na Učilištu Petar Zrinski edukaciju za specijalista digitalnog marketinga. Od 2008. do danas objavio oko 1500 novinskih i publicističkih priloga o temama iz područja politike, geopolitike, povijesti i kulture te nekoliko preglednih odnosno stručnih radova. Posebna područja njegova interesa su: suvremena povijest, geopolitika, odnosi velikih sila i međunarodna sigurnost. Autor je knjige “Hrvatska u žrvnju Jugosfere” (2015.) i voditelj podcasta Geopolitički objektiv. U sezoni 2021. – 2022. vodio emisiju „Argumenti“ na Hrvatskom katoličkom radiju. Oženjen, otac četvero djece.
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
